Kao jedan od ključnih dionika regionalnog nautičkog sektora, razvojem vlastitog lanca marina, nautičke infrastrukture i ponude te kontinuirano osluškujući potrebe nautičara, ACI već danas brine o budućnosti domaćeg turizma
U prekrasnom ambijentu ACI marine Milna na otoku Braču održana je konferencija „Plavi horizonti: budućnost hrvatskog čarterskog turizma“. Ovaj nautički susret organizirali su Slobodna Dalmacija i Hanza media, domaćin je bila ACI marina Milna. Konferencija je okupila vodeće predstavnike nacionalnog turističkog sektora, ključne dionike sektora nautike te predstavnike poslovne javnosti. Nautički turizam, pa i čarter, imaju svijetlu budućnost, ali pred dionicima cjelokupne industrije su nužni koraci u njegovu razvoju i napretku – razvoju ka održivosti i statusu premium destinacije te okretanju turistima više platežne moći, zaključili su panelisti ove konferencije. Hrvatska nije zemlja jeftinog turizma kakvom ju se oduvijek percipira, a samo zajedničkim naporima vlasnika marina, čarter kompanija te cjelokupnih destinacija, ta će se ista percepcija i promijeniti prema željenoj – onoj ekskluzivne destinacije koja jamči jedinstveno iskustvo i bogatu ponudu.
Održivost i kvaliteta u fokusu su nautičkog turizma nove generacije
Nautičari su danas sve zahtjevniji te biraju destinacije koje im nude dodatne pogodnosti, sadržaje i sigurnost, a ne samo najbližu lokaciju, složili su se govornici održane konferencije. Naime, nemoguće je očekivati kako će svaka godina po završetku turističke sezone sa sobom donijeti i rekorde.
„Nautika je došla do točke u kojoj moramo početi razgovarati o održivom turizmu. Hrvatski turizam, osobito u usporedbi s drugim europskim te okolnim zemljama i emitivnim tržištima, često se percipira kao jeftini ljetni turizam, iako naša nautička ponuda i infrastruktura pružaju mnogo više. Postoji prostor za razvoj, a ključno je poboljšati kvalitetu usluge – kako u marinama, tako i u destinacijama na kojima se marine nalaze, ali i ograničiti broj čarter plovila. Također, potrebno je usmjeriti se na privlačenje klijentele višeg profila te osigurati učinkovitu suradnju marina i destinacija. Daljnji prioriteti svakako su razvoj nautičkih destinacija i produljenje turističke sezone, a ključ budućeg uspjeha leži upravo u pravovremenim i adekvatnim rješenjima za ove izazove, čime ćemo poboljšati percepciju Hrvatske kao atraktivne destinacije te privući ciljani segment turista“, istaknuo je Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d.
Zajedničkim naporima do razvoja održivog nacionalnog turizma
Uz Kristijana Pavića na konferenciji su kao panelisti sudjelovali i Saša Popovac, direktor Strategije i poslovne inteligencije u Hrvatskoj turističkoj zajednici, Sean Lisjak, zamjenik predsjednika Udruženja nautičkog turizma pri HGK, Jure Smoljo, direktor prodaje Groupama te Martina Cvitković, operativni koordinator Yacht Croatia
„Hrvatska ima jedinstvenu nautičku ponudu koja spaja prirodne ljepote otoka i mora s kvalitetnom infrastrukturom. Naša ambicija je pozicionirati Hrvatsku kao globalnu destinaciju za vrhunsko jedrenje. Iako nautički turizam trenutno čini oko 4% našeg turističkog proizvoda, postoji veliki potencijal za njegov daljnji razvoj. U novom strateškom marketinškom planu cilj nam je privući goste više platežne moći, zahtjevnije turiste, što od nas zahtijeva i određene promjene. Umjesto da se fokusiramo samo na promociju resursa, želimo se posvetiti stvaranju iskustava koja odgovaraju potrebama specifičnih tržišnih segmenata. S cijelim sustavom turističkih zajednica, industrije i partnera nastavit ćemo raditi na oblikovanju tih iskustava i razvoju održivih programa“, komentirao je Saša Popovac, direktor Strategije i poslovne inteligencije u Hrvatskoj turističkoj zajednici.
Nautika je jedna od najvitalnijih grana domaćeg turističkog sektora
Pitanje budućnosti hrvatskog čarter-turizma prvenstveno je pitanje za vlasnike čarter-floti. Hrvatska je već prepoznata kao jedna od najatraktivnijih destinacija za nautički turizam, no pitanje koje se kontinuirano nameće je kako dodatno razvijati taj potencijal te kako to učiniti na održiv način. Iako su svi akteri domaćeg turizma već na samome početku ove sezone bili svjesni održavanja dvaju velikih sportskih natjecanja – Europskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara, sami rezultati ne govore predviđanjima u prilog.
„Čarter, kao niti nautički turizam, još nije u potpunosti reguliran. Trenutno je teško precizno izračunati koliko nautički turizam, uključujući čarter i djelatnosti marina, doprinosi turističkom sektoru. Naime, ukupan turistički proizvod Republike Hrvatske procjenjuje se na 14-15 milijardi eura, a samo do 15. listopada ove godine zabilježeno je oko 3,5 milijuna čarter gostiju. Prema anketama Instituta za turizam, potrošnja nautičara, posebice čarter gostiju, iznosi oko 255 eura dnevno, što rezultira s 890 milijuna eura samo iz čarter djelatnosti. Hrvatske marine prošle su godine zabilježile 160 milijuna eura čistog prihoda, bez dodatnih prihoda od ostalih djelatnosti. Da bismo povećali vidljivost hrvatskog turizma, važno je uskladiti podatke kojima baratamo i koje komuniciramo. Sama čarter sezona bila je dobra, čemu u prilog ide i činjenica kako su dosadašnji rezultati svega 1% slabiji nego što su bili prošle, izrazito uspješne godine“, istaknuo je Sean Lisjak, zamjenik predsjednika Udruženja nautičkog turizma pri HGK.
Masovni turizam nije i neće biti cilj u razvoju turističkog proizvoda Republike Hrvatske, posebice u sektoru nautike, jednom od najvitalnijih segmenata domaćeg turizma. I na održanoj konferenciji, predstavnici ključnih organizacija i tvrtki složili su se u jednom – budućnost kojoj stremimo je održiva, ona donosi jedinstvenu ponudu, razvijeniju nautičku infrastrukturu te sinergiju marina i destinacija u kojima se one nalaze.
