nauCAT©
Foto: openclipart
Održana rasprava o boravišnoj pristojbi za nautičare nije dozvala vladajuće pameti, kao što se moglo i očekivati (iako smo se potajno nadali suprotnom). Jer takva astronomska naknada, povećana za 753 posto, itekako muči tisuće domaćih vlasnika brodica zbog bezobrazne pljačke. Znakovita je rečenica državnog tajnika Ministarstva turizma Tonči Glavine kako se „prilikom predlaganja iznosa boravišne pristojbe vodilo računa o cijenama i visinama boravišne pristojbe u nama konkurentskom okruženju“. Znači kada se narod treba opelješiti samo zato što nešto ima onda se vodi računa o bogatijem okruženju, međutim kada tom istom narodu nešto treba vratiti, kao kroz recimo zarađene mirovine, onda državna vlast izbjegava to isto okruženje k'o vrag od tamjana. Interesantno! U ovoj državi nešto možeš dobiti samo ako si interesna skupina vladajućih (onda ni država iz koje potječeš nije bitna), a nipošto ako si to svojim radom zaradio. Tada si meta konstantnih parafiskalnih nameta, kako god se oni zvali. Točno onako kako je rekao jedan naš vjerni čitatelj:
- Sve u stilu Plenkija Zlatoustog:
"Vlada će poduzeti sve što je u njenoj moći . . ."
Da se zbljuješ !!! -
Teško je smisliti bolji kratki komentar u tri riječi od ovog. U nastavku donosimo kompletno priopćenje Odbora za turizam:
Zagreb - Odbor za turizam održao je tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. s posebnim osvrtom na značajno povećanje boravišne pristojbe za nautičare. U raspravi su sudjelovali predstavnici Ministarstva turizma, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, HGK-Sektora za turizam, HUP-Udruge nautičkog sektora, Hrvatske turističke zajednice, članovi Odbora za turizam te ostali zainteresirani.
Uvodno je predsjednik Odbora za turizam Branko Grčić konstatirao kako je Udruženje marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori iniciralo današnju tematsku sjednicu, uslijed nemogućnosti postizanja kvalitetnog rješenja krajem prošle godine s predstavnicima Ministarstva turizma oko povećanja boravišne pristojbe za nautičare.
Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina podsjetio je kako je prije donošenja Uredbe o visini boravišne pristojbe za 2018. provedeno Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od mjesec dana. -Visina boravišne pristojbe nije se mijenjala od 1999., a visina paušalnog iznosa za nautičare od 2010. godine, kada je na ovaj način prvi puta i uvedena, istaknuo je državni tajnik Glavina. Naglasio je kako se paušal boravišne pristojbe za nautičare i sve osobe koje borave na plovilu određuje prema duljini plovila i vremenskom razdoblju za koje se boravišna pristojba plaća. Podsjetio je kako se prilikom predlaganja iznosa boravišne pristojbe vodilo računa o cijenama i visinama boravišne pristojbe u nama konkurentskom okruženju. Ministarstvo turizma u fazi je pripreme „paketa turističkih zakona“ kojima bi se, između ostaloga, sustavno uredilo i područje nautičkog turizma, dodao je Glavina. Pomoćnica ministra turizma Snježana Brzica podsjetila je kako je Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu donesena te da ju nije moguće mijenjati. U procesu rada na novom legislativnom okviru za funkcioniranje nautičkog turizma biti će moguće implementirati određene prijedloge, kazala je Brzica.
Predsjednik Udruženja marina pri HGK Sean Lisjak istaknuo je kako se Uredbom o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu boravišna pristojba za plovila u stacionarnom smještaju povećala se za 14,2% dok je za nautičare povećana za čak do 753% (7,53 puta). Lisjak je u nastavku istaknuo diskriminaciju nautičara u odnosu na stacionarne goste. -Primjerice, nautičari koji su do sada najčešće plaćali jednom godišnje paušalnu boravišnu pristojbu (koja je prije za plovilo 9-12m iznosila 1100 kn) sada, kako ne bi plaćali čak 5.800 kn godišnjeg paušala (za plovilo 9-12m), pri svakom od primjerice 6 dolazaka u Hrvatsku moraju doći u Lučku kapetaniju kako bi prijavili svoje trajanje boravka i platili boravišnu pristojbu sukladno tome (što bi iznosilo 3200 kn). Gost u drugim vrstama smještaja će boravišnu pristojbu platiti na recepciji objekta, a vlasnik kuće u lokalnom uredu TZ-a jednokratno za cijelu godinu. Ako isti gosti borave u hotelu/hostelu u najvišoj kategoriji mjesta (A) i pod pretpostavkom da je 6 mjeseci glavna sezona (da ne plaćaju manje iznose za vansezonsko razdoblje i manju kategoriju mjesta što imaju kao mogućnost u stacionarnom smještaju), ti gosti bi platili boravišnu pristojbu za 34 dana svog stvarnog boravka 544 kn (34 dana x 2 osobe x 8 kn). Obzirom da su gosti na vlastitom plovilu, plaćaju 588,24% (5,88puta) više, odnosno 3.200 kn, zaključio je Lisjak.
Razmijenjena su mišljenja i o modelima i tehnikama naplate boravišne pristojbe. Sugovornici su suglasni oko potrebe pojednostavljivanja procesa kao i oko potrebe implementiranja suvremenih tehnologija u ove procese kako bi se nautičari zadržali u Hrvatskoj.
Vanjska članica Odbora za turizam Dora Smolčić Jurdana podsjetila je kako je nautički sektor jedan od najpotentnijih u smislu potrošnje gostiju te navedene goste treba stimulirati kao bi zadržali plovila na stalnom vezu u Hrvatskoj.
U nastavku rasprave bilo je riječi i o negodovanju međunarodnih nautičkih asocijacija navedenom Uredbom koji apeliraju na negativne posljedice, a izražena je i bojazan zbog mogućeg gubitka stranih plovila na stalnom vezu u Hrvatskoj.
U završnom dijelu tematske sjednice predsjednik Odbora za turizam Branko Grčić konstatirao je kako je povećanje boravišne pristojbe za isto vremensko razdoblje problematično te da je potrebno ponuditi alternativne mogućnosti prijave gostiju. Također je istaknuo i važnost psihološkog efekta povećanja boravišne pristojbe za nautičare, bez obzira na imovinsko stanje gostiju. -Svakako su potrebne promjene u sustavu naplate boravišne pristojbe te je za iduću godinu važno uložiti više opreznosti u osmišljavanju modela naplate, zaključio je Grčić.
Autor: Odbor za turizam
