Autor: Darko Pajić/Novi list
Foto: ACI
Unatoč lobiranju HNS-a, Juraj Bukša nije prošao kao kandidat na natječaju za Lučku upravu Rijeka, ali je ipak imenovan za menadžera jedne državne tvrtke, i to u ACI-ju, gdje nije ni bilo potrebno provesti natječajnu proceduru. Predsjednik riječkog HNS-a i kandidat za riječkoga gradonačelnika na posljednjim lokalnim izborima imenovan je krajem prošlog tjedna za člana Uprave ACI-ja, na mjesto koje je bilo upražnjeno jer je ACI već niz godina imao samo jednog člana Uprave.
Prvo je to bila Doris Peručić, a zatim je kao jedini u Upravi više od godinu dana radio aktualni direktor ACI-ja Kristijan Pavić. ACI se tako vraća na dvočlanu Upravu, a Bukša je realizirao ambiciju ulaska u neko od državnih poduzeća. Kako nije ni bilo potrebno provoditi javni natječaj, za njegovo imenovanje izvjesno je morao biti ključan dogovor o političkom kadroviranju najvažnijih koalicijskih partnera u hrvatskoj Vladi, HDZ-a i HNS-a.
Političko kadroviranje
Sama procedura imenovanja predstavlja idealnu podlogu za političko kadroviranje. Prijedlog odluke usvojen je na sjednici Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), državnog tijela koje upravlja dionicama tvrtki, koje uglavnom nisu od strateškog interesa za državu, što znači da, prema postojećim zakonima i uredbama, nema obveze raspisivanja javnog natječaja za odabir predsjednika i članova uprava te nadzornih odbora.
Predsjednik Upravnog vijeća CERP-a je ministar državne imovine Goran Marić, a samo Ministarstvo državne imovine CERP-u predlaže kadrovska rješenja u pojedinim tvrtkama, što znači da je ministar Marić na čelu dviju institucija koje jedna drugoj predlažu, a onda i odlučuju o imenovanju uprava i nadzornih odbora. Tako se Goran Marić istovremeno nalazi u dvostrukoj ulozi i može samostalno donositi odluke.
Kad je riječ o ACI-ju, ova tvrtka je još u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića skinuta s popisa strateških tvrtki, a tada je namjera bila pripremiti ACI za privatizaciju kako bi se od prodaje vlasničkog udjela ostvarili određeni prihodi u državnom proračunu. Taj se plan zasad nije ostvario, i koliko je poznato, trenutno se ne priprema privatizacija ili prodaja ACI-ja. Međutim, zbog toga je izostala i obveza da se Uprava ACI-ja mora birati temeljem natječaja, pa je i kadroviranje u ovoj tvrtki bilo jednostavno provesti. Činjenica da je HNS praktično osigurao HDZ-u nastavak obnašanja vlasti nakon razlaza s Mostom na nacionalnoj razini, dala je i značajan utjecaj HNS-u na odabir kadrova, što se i potvrdilo kod kadroviranja u ACI-ju.
Kandidatura za gradonačelnika
Bukša u ACI dolazi iz Pomorske škole Bakar, gdje je radio kao profesor za stručnu grupu nautičkih predmeta. On je i pohađao Pomorsku školu Bakar, nautički smjer, a diplomirao je na Pomorskom fakultetu u Rijeci 1999. godine, također nautički smjer. Titulu magistra znanosti stekao je na istom fakultetu 2004. godine na temu »Procjena pomorskih rizika u ograničenim plovnim područjima«, a titulu doktora znanosti 2010. godine na temu »Upravljanje poslovno-tehnološkim rizicima u obalnom linijskom kontejnerskom brodarstvu«.
Radio je od 1998. godine kao vježbenik i časnik palube u Croatia Lineu, kompaniji koja je završila u stečaju i praktično likvidaciji, a nakon toga na više upravljačkih dužnosti u Lošinjskoj plovidbi Brodarstvo, gdje je između ostalog bio i kadrovski direktor. Lošinjska je nakon krize na brodarskom tržištu također završila u stečaju. Bukša je inače svoj politički angažman u riječkom HNS-u okrunio kandidaturom za gradonačelnika i dobio je 7,27 posto glasova, a ispred njega su osim Vojka Obersnela i Hrvoja Burića bili i Kristjan Staničić i Andrej Briščik.
