LU SDŽ
Život nikad ne sustaje tamo gdje su luke, porti, rive, bitve i kolone, štandarci i zvonici, crkve, ikone i oltari ljudi s izlazom na more (prst u more i ćakulaš sa cilin sviton). Zato i jesu oduvijek dobrodošli radovi u luci, tako se obećava da će bit i... brodi. Čim nešto uplovi, osjeća se kako je uplovio život.
Pa tako s naputkom Lučke uprave ploviti, ali i graditi se mora, blizu mora. U pedesetak gradića i luka na području Splitsko-dalmatinske županije vječno se nešto ulaže, obnavlja, uređuje, gradi i nadograđuje. Neizbježni su veliki projekti kao što je prva luka u povijesti Omiša, ali isto tako i planirani, dugo pripreman projekt velike luke i moćnog lukobrana u Bolu na otoku Braču. Taj svjetski poznati Bol, kao i svjetska bol za Zlatnim ratom u Bolu, plažom planetarnog ugleda, ubrzat će svoje odrastanje među priznatim svjetskim mitovima i kultovima i to upravo otvaranjem prema moru i prema svakom putniku s mora kad se razvije u stvarnosti novi image Bola i njegove buduće luke te obale prekrasnih plaža i riva.
Planovi se već ostvaruju na primjeru Omiša, a nema porta u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se ne kreira i gradi na sve boljim uvjetima lučkog gostoprimstva i sigurnosti na moru. Počevši upravo sada od krajnjeg juga s radovima u Igranima, divnom mjestu s kulturom i tradicijom. Igrane vam kao gradić južnije od Makarske ostane u oku putujete li s morske ili kopnene strane od Splita prema Dubrovniku i ne napušta vas ta slika topline mjesta ispod ceste i pred morem s uzvišenim zvonikom.
Srednja Dalmacija vrije od prostiranja jednog raznolikog stolnjaka posoljenog morem pa se tako dovode kraju radovi i kozmetika Drvenika odakle se trajektom začas stigne na otok Hvar. Lučko uskršnjavanje svakog porta tipično je čak i tradicijski za proljetno oživljavanje života pa se svi pripremaju za novu sezonu kupanja, sunčanja i regatavanja uz ostale radosti i običaje dalmatinskog podneblja.
Gradi se i u Jelsi na Hvaru, tamo gdje je i ove godine zapamćena procesija ZA KRIŽEN koja se čuva i održava već pet stoljeća kao obred s izrazom vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika otoka Hvara, Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirča, Vrbanja i Vrboske. Počast hodočašću ukazuje i UNESCO kao nematerijalnoj kulturnoj baštini svijeta.
Srednja Dalmacija s radom i radošću isplovljava u travanj, svibanj, lipanj pa s vjetrom u krmu prema idućoj 2025. Uređivat će se i gradit i na Visu, mnogim malim gradićima i lukama koje su zapele za oko svijetu od mora i zagrljaja luke bogate širokom ponudom kraja osobite povijesti i kulture broda i pomorstva slavljenog velikim festivalom Dani u vali s domaćinstvom hvarskog Starog Grada.
