Klaster je lani ugašen zbog propusta u vođenju, a bio je važna karika za izvoz, kažu u Udruzi malih brodograditelja.
U prošloj je godini ugašen velik broj tvrtki u maloj brodogradnji: od njih 146, koliko ih se bavilo proizvodnjom plovila, o(p)stalo ih je tek 50-ak, koje ipak uspijevaju preživjeti, piše Marija Brnić za Poslovni dnevnik.
Posljednjih godina ta je djelatnost pogođena ne samo krizom i osjetno manjim narudžbama, a ostala je i bez potpore države netom nakon što ju je počela dobivati, pa je Udruženje male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) zatražilo razgovor s premijerom Tihomirom Oreškovićem. Kako objašnjava Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje, premijera žele upozoriti na velik potencijal te djelatnosti, koja je od početka dvijetisućitih do krize bila najbržerastuća proizvodnja i od šest malih proizvođača, koliko ih je bilo u startu, popeli su se na 146, s time da je uz njih vezan i cijeli niz pratećih djelatnosti, od ovlaštenih servisera, brodopopravljača do projektanata, pa je broj tvrtki vezanih uz proizvodnju malih brodova oko 350.
Prije krize u tvrtkama za proizvodnju plovila broj zaposlenih bio je 1700, dok je sada spao na 300-tinjak. Jedna od važnih tema na koju mali brodograditelji žele upozoriti premijera Oreškovića jest potreba revitalizacije klastera male brodogradnje. Zbog propusta u vođenju klastera on je, naime, lani ugašen. No, za tu djelatnost, koja je uglavnom fokusirana na domaće kupce, klaster je, ističe Vukušić, bio važna karika u podizanju konkurentnosti i proboju na strana tržišta, na kojima je pojedinačan proboj do kupaca izuzetno težak.
Zajednički je kroz klaster nastupalo 30-ak proizvođača i ponovnim povezivanjem kroz klaster izvoz bi se s postojećih 15-ak posto vrlo brzo mogao udvostručiti. Vjetar u jedra maloj brodogradnji dalo bi i ponovno uvođenje poticaja za tehnološko unapređenje i inovativnost proizvodnje te nabavu opreme i izvoz, koje je država davala dvije godine. Riječ je o četiri milijuna kuna u 2010. i 10 milijuna kuna u 2011. godini. No, zabranom potpora velikoj brodogradnji nestao je novac i za male brodograditelje.
Vukušić, međutim, ističe kako europska regulativa ne zabranjuje pomoć razvoju ovog sektora. Negativno je na poslovanje proizvođača malih brodova utjecala i porezna politika, kojom Hrvatska opterećuje kupnju plovila, osim za gospodarske svrhe, odnosno za čarter. Budući da domaći kupci čine glavninu kupaca plovila malih brodograditelja, to se i te kako osjeti i koči razvoj ove proizvodnje, kaže Vukušić. Tim je nametom anuliran efekt ukidanja trošarina, za koje su mali brodograditelji godinama vodili rat s državom. Usto, ulaskom u EU olakšan je uvoz plovila iz drugih članica, no problem su starija plovila, za koja hrvatska država nema kriterije i ne nadzire kvalitetu te utjecaj na okoliš.
Autor: Marija Brnić / Poslovni dnevnik
Povezani članci
Nautička industrija
NAVAN dva modela na jednom trupu
Modeli NAVAN C30 i S30 ističu spoj napredne tehnologije s vrhunskim performansama, svestranosti i udobnosti
