Autor : Matea Jarak / Biologija
Izvor: Sciencedaily.com
Foto: LinkedIN
Iskorištavanje obnovljivih izvora energije jedan je od aduta u borbi protiv klimatskih promjena u cijelom svijetu. Visoki troškovi proizvodnje takvih sustava najčešći su kamen spoticanja u daljnjem razvoju tehnologije. Ali, znanstvenici su doskočili ovom pitanju - predlažu se jeftini, maleni i prijenosni solarni paneli ravno iz printera!
Znanstvenici s Fakulteta tehnologije i primijenjenih znanosti pri Sveučilištu u Torontu razvili su tehnologiju proizvodnje solarnih ćelija koja je jednako jeftina i jednostavna kao printanje novina. Doktor Hairen Tan i njegov tim uspješno su riješili glavni problem u proizvodnji relativno nove generacije solarnih uređaja nazvanih „perovskite". Ova će alternativna tehnologija potencijalno omogućiti jeftine, printane solarne panele koji će moći gotovo svaku površinu pretvoriti u generator energije.
Danas se komercijalna proizvodnja solarnih ploča bazira na korištenju kristalnog silikona koji se tijekom proizvodnje pročišćava do visoke kvalitete, za što su potrebne visoke temperature, a time i mnogo energije, dok su nusprodukti koji nastaju često toksični. Za razliku od standardnih panela, proizvodnja solarnih ćelija tipa perovskite bazirana je na tankim slojevima kristala, tanjim od ljudske kose, koji su napravljeni od jeftinih materijala osjetljivih na svjetlost. Zato što se ti kristali mogu miješati u tekućine tvoreći nešto poput solarne tinte, moguće ih je premazati preko bilo koje površine poput stakla, plastike ili ostalih materijala koristeći samo tehniku printanja.
Credit: Kevin Soobrian
Problemi u proizvodnji su se pojavili kod stvaranja tankih slojeva potrebnih za pravilni rad ćelija: kako bi se proizvela struja, elektroni iz kristala se moraju moći slobodno kretati strujnim krugom nakon što ih fotoni iz svijetla pobude. Materijal koji je pogodan za takvo kretanje elektrona se mora termički obraditi na 500 °C, zbog čega bi bilo nemoguće ćelije instalirati na plastične ili silikonske ploče jer bi iste izgorjele na toj temperaturi. Tan i njegov tim su izradili novu kemijsku reakciju koja im omogućava da sloj s elektronima nanesu izravno na elektrodu. Proces se provodi na temperaturama ispod 150°C zbog čega ga je moguće provoditi na većini plastičnih materijala koji se pri toj temperaturi ne tope.
Niske temperature koje se koriste u proizvodnji smanjit će količinu toksičnih nusprodukata proizvodnje te će omogućiti proizvodnju solarnih ćelija koje će se moći koristiti u svakodnevnom životu. Zamislite samo život bez punjača za mobitel, dovoljno će biti nanijeti solarni premaz preko svog mobitela i ostaviti Suncu da obavi svoje. Osim toga, velike zgrade bi mogle zamijeniti svoje dosadašnje napajanje električnom energijom, a time i visoke račune za struju, običnim premazom na prozorima koji bi, osim kao proizvođač električne energije, mogao služiti i kao zaštita od jakog sunca.
Povezani članci
Nautička industrija
NAVAN dva modela na jednom trupu
Modeli NAVAN C30 i S30 ističu spoj napredne tehnologije s vrhunskim performansama, svestranosti i udobnosti
