nauCAT
Republika Hrvatska je poznata po svojoj bogatoj pomorskoj tradiciji, a njezina flota plovila obuhvaća različite tipove plovila koja su registrirana u nacionalnom registru. Ovaj članak pruža detaljan uvid u tipove plovila, vlasničke strukture, podrijetlo vlasnika, distribuciju po naseljima, trendove gradnje i porivne uređaje. Ta je analiza danas prezentirana na sajmu nautike, a prezentator je bio Matija Matić.
Tipovi plovila u Hrvatskoj
Plovila u Hrvatskoj dijele se prema vrsti objekta, pri čemu najveći broj pripada kategoriji brodica:
|
Tip objekta |
Broj plovila |
Postotak (%) |
|
Brodica |
123.057 |
91,42 |
|
Čamac |
11.096 |
8,24 |
|
Jahta |
460 |
0,34 |
Brodice dominiraju s gotovo 91,42% ukupne flote, dok su jahte najrjeđa kategorija. Čamci također čine značajan udio, no u usporedbi s brodicama, njihov broj je značajno manji.
Vlasnici plovila
Broj vlasnika po plovilu
Većina plovila registriranih u Hrvatskoj ima jednog vlasnika (93,17%), dok je manji udio plovila u suvlasništvu:
|
Broj vlasnika |
Broj plovila |
Postotak (%) |
|
1 |
130.115 |
93,17 |
|
2 |
8.152 |
5,84 |
|
3 |
1.002 |
0,72 |
|
4 |
252 |
0,18 |
|
5 |
60 |
0,04 |
|
6 |
42 |
0,03 |
|
7 |
7 |
0,01 |
|
9 |
9 |
0,01 |
|
10 |
20 |
0,01 |
Ovi podaci ukazuju na to da su plovila u Hrvatskoj uglavnom u privatnom vlasništvu pojedinaca.
Podrijetlo vlasnika
Analiza podrijetla vlasnika pokazuje da su 90% svih plovila u vlasništvu hrvatskih državljana, dok preostalih 10% pripada stranim državljanima.
Broj plovila i udjeli za inozemne vlasnike
Među stranim vlasnicima najzastupljeniji su državljani Slovenije, koji posjeduju više od 50% svih plovila u vlasništvu stranih državljana. Njemački i austrijski vlasnici također čine značajan udio s po 10% vlasništva.
Ukupno 55 država ima registrirana plovila u Hrvatskoj, no u nastavku su prikazane samo one države s više od 50 plovila:
|
Država |
Broj plovila |
Postotak (%) |
|
Slovenija |
50%+ |
- |
|
Njemačka |
10% |
- |
|
Austrija |
10% |
- |
|
Ostale države |
30% |
- |
Broj plovila i udjeli po naseljima u Hrvatskoj
Plovila su raspoređena diljem Hrvatske, no očekivano se izdvajaju određeni gradovi s najvećim brojem registriranih plovila. Zagreb prednjači kao grad s najvećim brojem registracija, što je posljedica centralizirane administracije, ali i velikog broja vlasnika koji koriste plovila na obali, a registriraju ih u glavnom gradu.
Drugi važni gradovi s visokom koncentracijom registriranih plovila su Split, Rijeka, Zadar i Pula, što je očekivano s obzirom na njihovu pomorsku povijest i geografski položaj.
Broj plovila prema tipu subjekta
Plovila u Hrvatskoj mogu biti u vlasništvu fizičkih osoba, obrtnika i pravnih osoba. Većina plovila je u vlasništvu fizičkih osoba:
|
Tip vlasnika |
Broj plovila |
Postotak (%) |
|
Fizičke osobe |
85% |
- |
|
Pravne osobe |
10% |
- |
|
Obrtnici |
5% |
- |
Ovo pokazuje da je hrvatska flota u velikoj mjeri usmjerena na privatnu upotrebu, dok poslovna upotreba, iako prisutna, čini manji dio ukupne registracije.
Trend gradnje plovila kroz godine
Tijekom godina, trendovi u gradnji plovila su se značajno mijenjali. Prije 30-ak godina plovila su se većinom izrađivala od drva, dok danas prevladavaju plastična plovila.
Statistika pokazuje kako je prosječna starost plovila 30,6 godina, a najveći broj plovila proizveden je tijekom sljedećih godina:
Više od 50% plovila starije je od 30 godina, dok je samo 15% plovila mlađe od 10 godina.
Materijali gradnje
Materijali koji se koriste za gradnju plovila obuhvaćaju plastiku, drvo, gumu i druge materijale. Plastika je daleko najzastupljenija, dok je drvo u padu:
|
Materijal |
Broj plovila |
Postotak (%) |
|
Plastika |
105.205 |
78,05 |
|
Drvo |
15.129 |
11,22 |
|
Guma |
8.491 |
6,3 |
|
Ostalo |
5.968 |
4,43 |
Očekivano, trendovi ukazuju na pad broja drvenih plovila i rast plastičnih plovila.
Porivni uređaji
Plovila u registru koriste različite vrste porivnih uređaja. Dominiraju izvanbrodski motori (36%), zatim ugrađeni motori (24%), dok značajan broj plovila nema jasno definiranu kategoriju:
|
Vrsta motora |
Postotak (%) |
|
Izvanbrodski |
36 |
|
Ugrađeni |
24 |
|
Ostalo/ Nepoznato |
40 |
Dodatno, 50% plovila ima motore snage manje od 20 kW, što je u skladu s prevladavajućom kategorijom brodica za osobne potrebe.
Zaključak
Hrvatska flota plovila je raznolika, s prevladavajućim brodicama u privatnom vlasništvu. Inozemni vlasnici, osobito iz Slovenije, Njemačke i Austrije, čini značajan udio. Trendovi gradnje pokazuju smanjenje proizvodnje drvenih plovila i rast plastičnih. Također, većina plovila koristi izvanbrodske motore slabije snage.
Ovi podaci su ključni za razvoj strategija u pomorstvu, turizmu i ekonomiji Hrvatske.
Izvor: Matija Matić/Contentio d.o.o.
Više grafikona može se naći na ovom linku:
https://m8q6yr-matija-mati0.shinyapps.io/plovilaRH
Povezani članci
