LU SDŽ
Milna je prava milina Srednje Dalmacije jer nema broda koji se otisne na pučinu s morem za Vis, Hvar, Brač, Šoltu, Veli i Mali Drvenik, pa po obali od Trogira da krajnjeg juga Dalmacije i Makarske rivijere, a da nekako ne dodirne baš nju, tu besprijekornu milinu. Svakome čoviku od mora je drago da se može oslonit i pozvat na Srednju Dalmaciju koja milinu i primjer Milne sreće na svih 51 dokaza po lukama zaštitnicama u ovdašnjem srcu Jadrana.
SVAKOME KAPETANO SVE NA MISTU
Zato je županijska Lučka uprava, odgovorna za to područje i morsko dobro, uložila sve što je mogla kako bi to bilo najbolje a ne samo – pomorsko dobro. Svaki se kapetan osjeća puno bolje kad je siguran da su na sve strane oko njega aplauzi s vezova i svih ostalih znakova sigurnosti pedesetak luka u tom srcu Dalmacije pa tako i uopće hrvatskog dijela Jadrana. A taj osjećaj se prenosi i na sve sudionike, goste, pustolove, familjarne čarteraše itd i tako to postaje jedna velika obitelj mira, zajedništva i opuštenosti na moru, taman za uživat u ljetu.
Jedan od ključnih poteza u nizu unapređenja u lukama bio je povijesni preokret u životu Starog Grada na otoku Hvaru. Nove opremljene obale i vezovi u Hektorovićevom gradu na dnu golemog zaljeva povećala je broj uplova u tu luku sa 2000 na čak 12 tisuća.
Za taj kurs plovidbe u stvaranju odgovarajuće infrastrukture uloženo je tridesetak milijuna eura samo u petogodišnjem iskoraku od 2016. do 2021. Uvjeti su poboljšani ne samo u glavnim lukama za redovne brodske linije, nego na svakom koraku za nautičare, pa do komunalnih luka i lučica, te za komunikaciju s mini kruzerima i turističkim izletničkim brodovima.
KAŠTEL I GRAD NOVI A NE STARI
Tim bogaćenjem uvjeta na pomorskim putovima izmijenjen je iz temelja i život stanovnika prekrasnih gradića Srednje Dalmacije jer i na kopnu i na moru čovjek i otok ovisni su o svakom novom vezu, lukobranu, gatu, obali, rivi sa šarmom mediteranskog ugođaja i ponudom svakome gostu.
U zadnjem desetljeću županijska Lučka uprava je uložila šezdesetak milijuna eura, procvale su ključne sredine kao Makarska gdje je izgrađen lukobran što donosi 50 novih nautičkih vezova, u Starom Gradu je uređena operativna obala tako to izgleda kao novi a ne Stari grad. Nikad prije nije bilo ni sada nove luke Trogir-Soline čime je rasterećena lijepa trogirska riva a profitirali su otoci Veli i Mali Drvenik.
Luka Kaštel Stari jača je za 187 novih komunalnih vezova za lokalno stanovništvo. U svakom lučkom zahvatu pazi se da mjesto dobije i sve ostale sadržaje na rivi i kontaktu s morem. Tako je napredovao i Supetar s novim lučicama i ukupnim uvjetima vrlo frekventne luke, a slično je doživilo i Sućurje na Hvaru s trajektnim pristaništem upućenim na sve veze kopnom pa do Zagreba.
Bol na Braču dočekat će i u novom izdanju katamaranski pristan, i Vira na otoku Hvaru se raduje, pa Stomorska na Šolti, plan je siguran za bolju trajektnu luku u Drveniku preko puta Sućurja, izuzetno frekventnu arteriju veza s kopnom, pa dogradnja trajektne luke u Sumartinu na Braču.
LUNGO DI DALMACIJA
Komunalni vezovi imaju svoj projekt budućnosti u Tučepima, Krilu Jesenice i Trogir-Soline na kopnu te u Križnoj luci na otoku Hvaru i Pučišćima na Braču. Sve skupa oko 820 komunalnih vezova za lokalno stanovništvo. Uskoro se očekuje izgradnja komunalne luke u Kaštel Sućurcu za oko 300 komunalnih vezova.
Planiraju se novi kapaciteti u Visu i Stomorskoj, a najveći prostor za nautičare dobit će Bol na Braču. Pamtit će se prekretnice ranga prve luke u povijesti grada Omiša. A naviru ideje jer ih donosi tako nasušni kruh života za more vezane Srednje Dalmacije. Lijepa slika ove priče su fotografije izabrane iz arhive gdje se vidi kako se gradilo i kako je ta nepregledna „Lungo di Dalmacija“ izgledala prije, a kako sada na primjeru fotke iz Kaštel Starog gdje se vidi čega sve ima na udici mora Splitsko-dalmatinske županije.
Povezani članci
