Autor: Institut Plavi svijet
Zahvaljujući snimkama g. Andreja Simčića od prije nekoliko dana utvrdili smo da je naš sada već stari znanac – dobri dupin “Košara”, još uvijek živ i dobro se oporavlja. Na snimkama napravljenim 21.6.2019. u kanalu između otoka Rivnja i Sestrunja vidi se kako dupin skače i glavom udara u površinu mora. Iako ne možemo sa sigurnošću utvrditi o čemu se radi te pokušava li se riješiti nečega što mu smeta u ustima, Košara ima posebnu priču.
Nakon pet godina nestao je dio strune koja je uzrokovala ozljedu na leđima.
Košaru (ime je dobio po otočiću u čijoj blizini smo ga prvi puta opazili) smo prvi put vidjeli 2010. godine zapetljanog u tanku strunu nekog ribarskog alata. Struna namotana oko tijela i vrata, korijena prsnih peraja i kroz usta bila mu je urezana u tkivo. Dok se pokušavao osloboditi strune vjerojatno se zapetljavao sve više a povlačenje i natezanje strune dovelo je do dubokog urezivanja u tkivo uzrokujući strašne ozljede. Zbog stalne napetosti i pritiska do 2013. godine struna se na leđima, iza dišnog otvora, toliko zarezala da je izgledalo kao da će jednostavno prerezati dupina! Stalni pritisak na tkivo i nemogućnost cijeljenja uzrokovao je pojavu
Omotana struna ozrokovala je amputaciju lijeve prsne peraje.
hipergranulacije koja je izgledala kao velika izraslina na leđima. Stalna napetost pri korijenima prsnih peraja uzrokovala je kasniju amputaciju lijeve prsne peraje, a struna koja je bila provučena kroz usta i na kutovima usta uzrokovala je pojavu rana i hipergranulacije te mu je onemogućavala normalno hranjenje. Osim toga, struna je i na repnoj peraji uzrokovala amputaciju velikog dijela peraje. Uz ovako teške ozljede i Košarino ponašanje je upućivalo da je u jako teškom stanju: sporo je plivao i dugo boravio na površini uz vrlo kratke zarone. Tijekom dvije godine viđali smo ga isključivo samog, čak i kada su drugi dupini bili u blizini.Životinja je bila i u velikoj i stalnoj boli, a obzirom na ozljede očekivali smo da će uskoro uginuti. Ipak, Košara je uspijevao preživjeti boraveći isključivo uz ribogojilišta gdje je mogao lakše uloviti plijen.
Struna omotana oko prsnih peraja uzkorovala je ozljede i hipergranulaciju
U jednom opažanju 2015. primijetili smo da je struna, koja je zadnjih 5 godina bila omotana oko tijela, dijelom nestala. Ne znamo kako se Košara oslobodio strune niti postoje li još uvijek dijelovi koji su urasli u tkivo (npr. u ustima što bi moglo objasniti žestoke udarce glavom o površinu mora), no od tada pokazuje znakove oporavka. Iako i dalje s ranama i bez peraja, Košaru od tada viđamo u skupinama s drugim dupinima u kojima je ponovo zauzeo mjesto. U ovom opažanju Košara je viđen daleko od ribogojilišta o kojima očito više ne ovisi.
Ozljede i hipergranulacija vidljive su na obje prsne paeraje i na obje strane usta!
Iako je Košara primjer za pozitivnim ishodom, treba naglasiti da dupini nerijetko stradavaju prilikom zaplitanja. Tijekom godina zabilježili smo više slučajeva sa smrtnim posljedicama. Na sreću, učestalost zaplitanja sa smrtnim ishodom u Jadranu se za sada čini relativno niska.
Interakcije s ribarstvom i drugim ljudskim aktivnostima i utjecaj na populaciju dobrih dupina u Jadranu predmet su istraživanja Instituta Plavi svijet. Stoga, ukoliko opazite ozlijeđene ili zapetljane dupine na moru dojavite nam opažanja na 051 604 666 ili info@plavi-svijet.org, putem našeg Facebook profila ili nazovite službu 112 te ćemo u koordinaciji pokušati intervenirati i osloboditi zapetljanu jedinku. Također posebno naglašavamo, nemojte sami i bez stručne asistencije pokušavati otpetljavati dupine. U slučaju nestručnog rada postoji opasnost da će ostaci mreže i konopa dupinu uzrokovati poteškoće, dovesti do amputacije dijelova ili cijelih peraja i uginuća životinje.
Struna je uzrokovala amputaciju dijela repne peraje
Ako opazite zapetljanu životinju obavezno pozvite stručne osobe u pomoć! Ako je to ikako moguće do njihova dolaska životinju primirite i onemogućite joj bijeg. U slučaju da nije moguće pričekati pomoć, prilikom skidanja dijelova konopa i mreža, životinju je potrebno oslobađati postepeno i to prvo manje dijelove i komade koji omotavaju tijelo, a tek na kraju potrebno je osloboditi glavni konop ili dio koji životinji onemogućava kretanje. Jedino tako moguće je osigurati da životinja ne pobjegne sa komadima konopa i mreža! Konačno, uzmite u obzir da se radi o divljim životinjama, u pravilu težim od 200 kg koje se zbog stresa, boli i straha mogu ponašati nepredvidljivo te svaka direktna interakcija s njima nosi opasnosti od ozljeđivanja!
Povezani članci
Putovanja
Vrlo posebna plovidba
Johannes Li je prva autistična osoba koja je sama preplovila Atlantik
