Autor: Dajana Kruneš/More/HRT
Iako sezona ronjenja traje cijelu godinu, uvijek se iznova otvara u proljeće. Da je hrvatski Jadran nepresušna inspiracija i domaćim i stranim roniocima i pravi bijeg u drugi svijet potvrdit će i oko kamere ekipe "Mora" koje je uhvatilo poveću grupu Talijana, podvodnih ronioca.
Jedni iz morskih dubina izranjaju, drugi, okupani jutarnjim suncem, uranjaju... I dok stojimo na kopnu upijamo dojmove i zamišljamo taj čudesan svijet podmorja i ronjenja.
- Kada zaronite u dubinu, odvojite se od vanjskog svijeta i ne čujete ništa osim vlastita disanja. To je opuštajuće, govori Andrea iz Italije.
Za Chiaru su morske dubine jedan drugi svijet, drugi planet.
- Instruktor ronjenja uvijek mi je isticao ljepotu podmorja, ljepotu koja se ne može doživjeti nigdje drugdje nego samo u moru. I bio je u pravu, dodaje Andrea.
Ovi talijanski ronioci svoju obalu redovito mijenjaju hrvatskom, posebno onom na Kvarneru.
Paolo, instruktor ronjenja, u Kostrenu s polaznicima tečaja ronjenja dolazi više od 20 godina. Kaže da je to mjesto odlično i zanimljivo za treninge.
U ovom akvatoriju mnogo je atraktivnih lokacija za ronjenje, zanimljive flora i fauna, geološko i biološko bogatstvo, mogu se vidjeti olupine starih potonulih brodova.
- Jadransko more nije tropsko more, nema velikih koraljnih grebena, puno riba, ali to je ono što mu daje nekakvu draž. Da bi se nešto vidjelo, za to se mora i potruditi, tražiti neke ribe. Ovdje kod nas more je dosta bogato i ribama i rakovima i malim pužićima koje ronioci vole tražiti i fotografirati, koji su atrakcija i lijepo izgledaju, kaže voditelj ronilačkog centra u Kostreni Bojan Jurman.
Ronilački klub u Kostreni točka je s koje mnogi traže „bijeg u drugi svijet”. Ovoga puta potražilo ga je 50-ak Talijana. S ljepšim danima i sve višom temperaturom mora bit će i sve više ljudi koji će poželjeti učiniti isto. No, ronjenje je daleko od pukog uranjanja pod morsku površinu.
- Ronjenje je specifična aktivnost. Kada idemo u taj vodeni ambijent, idemo i u ambijent povišenog tlaka i svakih 10 metara se tlak povećava za 1 bar i on djeluje na naše tijelo i korištenje ronilačke opreme. Tehnikama kompenzacije mi zapravo naše tijelo prilagođavamo tom vodenom svijetu i zato moramo razumjeti fizikalne zakone, neke osnove fiziologije kako bi mogli sigurno roniti i poštivati ta pravila, kaže Jurman.
Jer u ovom slučaju ne vrijedi ona uzrečica "pravila su tu da se krše".
- Ronjenje kao i svaka druga aktivnost uključuje neke rizike, ali u koliko poštujemo pravila, ispravno koristimo opremu i ponašamo se razumno do nezgoda ne bi trebalo doći. Nesreće se događaju, ali uzrok je uglavnom ljudski faktor, znači precjenjivanje vlastitih sposobnosti, nerazumno ponašanje, korištenje ne adekvatne opreme, itd., upozorava Jurman.
Neka podmorska avantura ostane samo doživljaj vrijedan prepričavanja.
Povezani članci
Putovanja
Vrlo posebna plovidba
Johannes Li je prva autistična osoba koja je sama preplovila Atlantik
