nauCAT©
Imate ozbiljan problem na vašoj jedrilici – možda se nešto desilo s opremom, možda elektronikom, nedostaje vam neki alat za hitan popravak, plinska boca je prazna ili ste potrošili svu vodu, a možda nemate ni kapi nafte i hitno je trebate. Do kopna je daleko, more je jako uzburkano, a pokraj vas je druga jedrilica čiju pomoć baš trebate. Kako na siguran način realizirati prijenos onog što trebate, jer a teškom moru prebacivanje opreme među brodovima potencijalno je vrlo opasno.
Kod velikih valova realna je opasnost nesreće kada jedrilice dođu blizu jedna drugoj u nepriličnom položaju. Ta opasnost je još veća ako su vremenski uvjeti izrazito loši. Ovdje je opisano pet metoda koje su primijenila četiri zasebna broda:
Jedan je brod imao dio kojeg je drugi brod trebao da bi popravio glavno jedro. "Bilo je nevjerojatno da imamo baš taj dio," rekao je skiper prvog broda, "i dugo smo raspravljali o najbolje mogućem načinu da ga prebacimo na drugi brod".
Nisu htjeli riskirati da preblizu dođu drugoj jedrilici, a također nisu željeli riskirati s konopcem koji bi se mogao omotati oko propelera.
"Odlučili smo dio staviti u prazni kanister, na njega privezati kratki konop, tako da će ga biti lako dohvatiti s čakljom. Bila je to teška odluka, jer je more bilo vrlo nemirno, pa ako se kanister ne uhvati u prvom pokušaju, bit će ga teško ponovno naći. Brod nam je tada prišao u blizinu krme, i mi smo kanister bacili prema njima. Odmah su ga pokupili čakljom, i nije bilo nikakve opasnosti ni za jedan brod."
Ukrštavanje jarbola uvijek je opasno na teškom moru
U nešto sličnoj metodi prije par godina, jedan je krstaš pokušao prebaciti vodu na drugu jedrilicu, koja je ostala bez nje u nesretnom incidentu. Obje su se jedrilice kretale prema obali, a valovi su bili oko 2 metra s pikovima od 3 metra.
"Nismo željeli doći jedan do drugog," objasnio je skiper krstaša, "pa smo jedan drugog slijedili na maloj udaljenosti istom brzinom. Bili smo u kontaktu preko VHF stanice, i na dogovoreni signal zaustavili motore. Bacili smo konop iza sebe, na kraju kojeg su bila dva kanistera, toliko napunjeni vodom da mogu plutati. Držali smo ih na konopu sve dok ih druga posada nije uspjela uhvatiti. Naravno, trebala su nam tri pokušaja, jer su uvjeti bili grozni. Pri svakom pokušaju smo konop povukli na brod prije nego smo upalili motor, i tada pokušali ponovno. Bili smo vrlo zadovoljni tom metodom."
Treća metoda primijenjena je da bi se prebacila čvrsta užad zbog popravka letećih pripona na drugom brodu, pri prelasku Atlantika.
"Bilo je preko trideset čvorova vjetra s križanim valovima od četiri metra," opisao je situaciju skiper. "Brodovi su bili na dobroj distanci jedan od drugog, ali paralelno. Kada smo bili jedan nasuprot drugog, oba broda su zaustavili motore. Prema drugoj jedrilici bacili smo lako uže s loptom na kraju, jer se moglo baciti puno dalje nego da je to napravljeno s jakim užetom. Za drugi kraj bilo je pričvršćeno jako uže, a na njega smo pričvrstili pripone, koje su onda s drugog broda privukli k sebi."
"Napravili smo par grešaka, ali u konačnici je cijeli transfer protekao u sigurnosti oba broda. Najkritičnije je bilo kada smo užad za pripone pokušavali sigurno zavezati za jako uže, dok su oba broda bila povezana tim užetom. Iako smo se kretali istom brzinom, zbog ljuljanja brodova uže se izvuklo iz mojih ruku dok je čvor bio vezan. Zadovoljan sam metodom, ali preporučujem da jedan kraj jakog užeta treba svaki put biti posve bačen, kako brodovi ne bi bili vezani jedan za drugi.
Četvrta metoda je prilaženje krmenim zrcalima pod određenim kutem. Ova je metoda uključivala prebacivanje goriva s jednog broda na drugi, da bi se potonjem omogućilo da dođe do luke.
"Nakon iskustva s trećom metodom, odlučili smo da brodove nećemo ni u kom slučaju vezati zajedno, a također smo odlučili da nećemo ploviti paralelno, čak ni na distanci, bojeći se sudaranja i preplitanja jarbola.
Brod kojem smo trebali pomoći imao je svoj konstantni kurs, ali sa skraćenim jedriljem. Mi smo mu prišli straga, pod kutem. Kada smo im bili na najbližoj točki, dobacili su nam jako uže, koje smo u potpunosti brzo privukli na svoj brod. Na uže smo zavezali kanister, te im opet prišli pod istim kutem. Ponovno, na najbližoj točki naših krmenih zrcala, vratili smo im uže i oni su isto tako brzo povukli kanister s gorivom na svoj brod. Taj smo proces ponovili za svaki kanister, i na kraju bili vrlo zadovoljni tom metodom.
Peta je metoda primijenjena za prebacivanje vode s jednog na drugi brod, također pod vrlo teškim uvjetima.
Jedna je jedrilica imala stalan kurs. Na drugoj su kanistere s vodom svezali zajedno i vukli ih iza sebe na dugačkom konopcu, te toj jedrilici presjekli put pod određenim kutem, kako jarboli ne bi došli u opasnost. Kako su kanistere vukli za sobom, s druge su ih jedrilice trebali uhvatiti s čakljom s pramca. Na isti su način, samo s promijenjenim ulogama, kanisteri vraćeni. Metoda se pokazala uspješnom, iako je trebalo par puta proći da bi se uhvatilo uže s kanisterima, a par njih je i izgubljeno jer su bili loše svezani.
Na kraju, nakon svih ovih opisa, koja je metoda najbolja? Svaka od njih ima svoje dobre i loše strane, no kada bi opet trebali nešto prebacivati s broda na brod, odabrali bi četvrtu metodu. Bitna stvar kod svih metoda je da su skiperi na oba broda bili zadovoljni i da se ničim nije ugrozio niti jedan brod. No, možda vi znadete za bolju metodu, pa ako je imate, bit će nam drago da ju podijelite s nama.
Povezani članci
Sigurnost & Savjeti
EPIRB – Što treba znati o njima
Detalji o uređaju za spašavanje ili gdje se vrag stvarno skriva
