U pomorstvu je meteorologija vrlo važna jer brodovi u plovidbi izravno ovise o stanju atmosfere ali i samog mora.
DHMZ svakodnevno objavljuje i posebne prognoze namijenjene pomorcima. DHMZ ima i dva regionalna ureda a to su PMC-Split i PMC Rijeka, piše Joško Markov na portalu Crometeo.
Svakodnevno se u medijima, a osobito na radiju nakon uobičajene prognoze, izdaje i posebno izvješće PMC-a. To je specijalizirana prognoza za posebne korisnike pa joj je i sadržaj prilagođen. Tako, primjerice, pomorcima podatak o suncu, naoblaci i oborinama, a posebno o temperaturi zraka nije prioritetan pa se spominje tek pri kraju izvještaja.
Ako postoji potreba, prognoza počinje upozorenjem o mogućim opasnim pojavama koje mogu ugroziti plovidbu. Zatim slijedi detaljan opis jačine i smjera vjetra.
Jedino se kod sjeveroistočnjaka i jugoistočnjaka koriste “stari” nazivi bura i jugo, a ostali tradicionalni nazivi poput tramontane, lebića ili maestrala rjeđe se koriste u službenoj prognozi.
Brzina vjetra iskazuje se u čvorovima. Jedan čvor je zapravo brzina od jedne nautičke milje na sat, a nautička milja iznosi 1850 metara.
Čvorove jednostavno možemo pretvoriti i u metre u sekundi tako da ih podijelimo s 2. Dakle, vjetar od 10 čvorova puše brzinom od 5 metara u sekundi (m/s). Osim vjetra, važno je i stanje mora te horizontalna vidljivost.
Valovitost mora se u izvještajima označava u “Douglasovoj skali”, dok se horizontalna vidljivost označava u kilometrima.
Za vedrih dana vidljivost je uglavnom između 10 i 20 km , no ako je manja, naročito pri sumaglici ili magli, može biti i manja od 1 km, što je posebno opasno u pomorskom prometu.
Zanimljivost je što je vidljivost najveća nakon kiše, kada zapuše bura. Tada može biti i 30 km, pa i puno veća.
Tada je s uzvišenih vidikovaca na hrvatskim otocima i s vrhova priobalnih planina ponekad čak moguće vidjeti planine na istočnoj talijanskoj obali Jadrana.
Brodovi ne primaju samo informacije nego ih i daju. Na mnogim se brodovima provode meteorološka mjerenja, a potom se posebnim šifriranim izvještajima šalju u razmjenu i ulaze u izračune prognostičkih modela. Tih je podataka malo, ali su važni jer se provode na dijelovima mora i oceana gdje su klasična mjerenja rijetka.
Treba još jednom naglasiti pa i iznova ponavljati da jedina regija u EU koja nema meteorološki radar je DALMACIJA. Dragi turisti,vikend kapetani, jahtaši i svi koji plovite, želim vam puno sreće jer će vam trebati i ovoga ljeta. Slušajte radio, čitajte novine, gledajte televiziju. Jedino tako možete na vrijeme saznati prijeti li vam nekakva ugroza. Zanemarite prirodne ljepote našeg Jadrana i redovito slušajte radio i pod cijenu da morate ugasiti motor vašeg plovila, kako bi ste bolje čuli prognozu.
Usput, budite svjesni da ni oni koji vam je daju, da se ne služe radarom. Ne, zato što ne znaju ili im nije potreban, nego zato što ste upravo vi Republiku Hrvatsku izabrali kao malu zemlju za veliko ugrožavanje života na moru.
Zato na svakom izlazu iz Hrvatskih marina treba stajati natpis SRETNO, ali ne stoji. Da nautičari slučajno ne pomisle kako su na godišnji odmor došli u neki od turskih rudnika na prisilni rad, a ne u Hrvatsku na nezaboravno meteo opuštanje. SRETNO!
Autor: Joško Markov / Crometeo
Povezani članci
Sigurnost & Savjeti
EPIRB – Što treba znati o njima
Detalji o uređaju za spašavanje ili gdje se vrag stvarno skriva
