nauCAT©
Deset stvari o dizelskoj mehanici koje bi svaki vlasnik broda MORAO znati (I.)
Dizelska mehanika nije nešto što bi trebalo predstavljati težak problem. U stvari, svi vlasnici brodova s dizelskim motorima mogu, a i trebali bi, naučiti osnove o upravljanju i održavanju svojih motora. Da bi dobro radili, dizelski motori trebaju čisto gorivo, čisto ulje i puno zraka. Rutinsko održavanje osigurat će godine sigurnog rada i držati na miru vašeg uvijek zaposlenog mehaničara.
1. Ne mazite svoj motor.
Dizeli ne vole besposličariti u praznom hodu ili raditi na malim brzinama; oni vole težak rad pod opterećenjem. Dizelski motor koji je primjereno održavan može satima i danima raditi na krstarećim brojevima okretaja. Što je to krstareći broj okretaja? Općenito, to je oko 75 do 80 posto maksimalnih brojeva okretaja koji su definirani u uputstvima za upotrebu. Radeći na krstarećim o/min nakon samo par minuta inicijalnog zagrijavanja, motor bi trebao pogoniti brod razumnom brzinom s minimalnom bukom i malim harmoničnim vibracijama. Pri tom režimu također se maksimalizira ekonomična potrošnja – motor je dovoljno topao da ostane na najučinkovitijoj radnoj temperaturi a neće biti izmoren radom – što mu ujedno povećava radni vijek.
Međutim, krstareći broj okretaja varira od motora do motora. Volvo-Penta, na primjer, preporučuje na nekim svojim većim motorima da budu pogonjeni oko 200 o/min ispod "dostupnih maksimalnih o/min." Tro-cilindrični Yanmar dizel ima nazivni maksimalni broj okretaja od 3.600. Motor se rutinski vozi na 2.800 o/min (75 do 80 posto od maksimalnog broja okretaja), što recimo jedrilici od oko 5,5 tona daje brzinu od 6,5 čvorova, s potrošnjom goriva od približno 2 litre na sat.
Posebno bi trebalo paziti da motor na duže vrijeme ne radi u praznom hodu. Pri tim brojevima okretaja izgaranje goriva je nepotpuno u usporedbi s krstarećim o/min, tako da radom u praznom hodu samo bespotrebno trošite gorivo. To također ubrzava habanje motora, zbog taloženja gareži i čađe na ventilima motora i u ispušnom sustavu. Radeći na optimalnim brojevima okretaja te se stvari ispuhuju van. Međutim, nakon normalnog rada poslije nekoliko sati, kratko hlađenje u praznom hodu je korisno. Par minuta je dovoljno.
2. Dajte svom motoru čisto – ne onečišćeno – gorivo.
Dizelski motor mora imati čisto gorivo. Gorivo je "onečišćeno" kad sadrži vodu, talog ili druge krute tvari. Gorivo također može sadržavati biološke organizme. Da bi minimalizirali onečišćenje, ne spremajte svoj brod preko zime ili da tjednima stoji s tankovima samo napola punim. Kad je tank goriva pun, minimalizirate kondenzaciju vodene pare na unutarnjim stijenkama tanka, pa tako smanjujete obujam kondenzatnog unosa u sustav goriva. Dizelsko gorivo koje miruje kroz duže razdoblje u tanku goriva postaje hranjiva podloga pogodna za jači razvoj mikroorganizama.
Kako dizelski motori imaju malu toleranciju za onečišćeno gorivo, filtriranje je ključno. Vaš je motor, naravno, opremljen vlastitim filterom za gorivo, a na dnu tanka trebala bi biti mala fina mrežica na ulazu u cijev za gorivo. Na kraju se preporučuje još jedan dodatni filter goriva. Taj bi trebao biti visokoučinkoviti element namijenjen specijalno za dizelsku funkciju, kao Racor ili Dahl filteri. Ovaj bi filter također trebao biti vodeni separator koji omogućuje separaciju vode s dna filterske zdjele prije nego se u njoj akumulira dovoljno vode koja će onda kroz dovode goriva doći do injektora, gdje će zamalo zaustaviti, ako ne i oštetiti, motor. Ovaj filter za separaciju vode trebao bi biti primarni (prvi) filter kroz koje će proći gorivo iz tanka. Filteri montirani na motoru trebali bi biti sekundarni.
Ulošci svih filtera, uključujući one koji hvataju talog, mulj i organske tvari trebali bi se mijenjati nakon svakih 75 do 100 sati rada motora ili jednom godišnje, ovisno što dođe prije. Na starijim brodovima ili onima koji vjerojatno imaju onečišćeno gorivo, te bi se izmjene trebale raditi još češće. Uvijek imajte na brodu rezervne uloške filtera.
3. Ne plovite s praznim tankom.
Treba znati koliko vlastiti brod troši goriva (litara na sat) i kapacitet tanka goriva, kako bi se točno izračunao domet broda između dva punjenja. Ne treba odgađati punjenje gorivom kada će do sljedeće benzinske postaje tank biti skoro sasvim prazan. Zadnjih 20% goriva bi trebala biti rezerva. Plovidba sa skoro praznim tankom goriva povećava šansu da će pumpa goriva povući talog, mulj i ostale kontaminate s dna – a možda čak i zrak – u cijevi dovoda goriva. Ako niste sigurni da je doseg plovidbe dovoljan za bezbrižno krstarenje između dvije benzinske pumpa, budite konzervativni: uzmite koji kanister s rezervnim gorivom. Nikada se ne može imati previše goriva, osim ako brod zahvati požar.
4. Kako ispustiti zrak iz sustava za gorivo
Zrak je u sustavu goriva životna činjenica. Tipični sustav goriva ima vakuumsku pumpu koja uzima gorivo iz tanka, provuče ga kroz pumpu i onda pošalje prema filterima i injektorima, gdje injektorska pumpa šalje gorivo zasebno u svaki cilindar za izgaranje. Kad god se dovod goriva otvori između tanka i motora (npr. kod promjene filterskog uloška), zrak ulazi u sustav. Zrak također može ući u dovodni sustav goriva kroz napuknute brtve i zaptivke, loše namještene konektore i stezne obujmice, kroz odvodnu cijev u tanku, itd. Ovaj se zrak mora ukloniti, jer će svaki i najmanji mjehurić blokirati protočnost goriva, što će spriječiti startanje motora ili će biti uzrok prekida rada već upaljenog motora.
Da bi uklonili zrak iz sustava dovoda goriva, potrebno ga je ispustiti iz motora u slučaju da motor u sebi nema automatski ventil za odzračivanje, jer se motor ne može nositi sa zrakom. U priručniku za upotrebu treba vidjeti gdje se na pojedinom motoru nalaze odgovarajuće točke za odzračivanje (pametno ih je označiti lakom za nokte kako bi se lako pronašle).
Ako motor ima dovoljno mjesta za pristup (a trebao bi), sam postupak odzračivanja je jednostavan i svi bi ga vlasnici trebali znati napraviti. Pomoću uputa za upotrebu motora, to je vrlo lako naučiti.
Još malo na temu zraka: Kada radi na bilo kojem broju okretaja, dizelski motor treba ogromne količine čistog zraka koje će podržati sagorijevanje. Ovaj se zrak šalje u motor kroz filter. Periodično, taj bi se filter trebao oprati u nekom otapalu ili petrolejom ako je uložak metalno-mrežasti, ili zamijeniti ako je iz papira ili tkanine. Čak i malo smanjen slobodan protok zraka dramatično će smanjiti radne performanse motora.
5. Budite ustrajni kod provjere ulja i uljnog filtera.
Dizelski su motori grubi prema ulju i obično zahtijevaju češće promjene ulja i uljnih filtera u odnosu na benzinske motore. Slijedite upute proizvođača za preporučene servisne intervale – većina sugerira promjenu ulja i uljnog filtera nakon svakih 75 do 100 sati rada; neki pak predlažu promjene nakon svakih 50 sati. Nemijenjanje ulja vjerojatno je jedna od glavnih uzroka ubrzanog trošenja motora i kvarova. Promjena ulja jedna je od najjednostavnijih radnji koje treba napraviti. Kada se mijenja ulje, potrebno je izmijeniti i uljni filter. Na brodu treba uvijek biti rezervni uložak. Kod mijenjanja ulja, potrebno je koristiti mjerač razine ulja za provjeru razine. Napunite ulje do vrha, ali nikad ne pređite gornju oznaku razine; više NIJE bolje.
Novo ulje je zlatne ili smeđe boje. Međutim, nakon što nekoliko minuta kruži u motoru, ono pocrni zbog gareži, pepela, kiseline, nečistoća i ostalih ugljičnih nusprodukata izgaranja dizelskog goriva. To je normalno, i samo po sebi, nedovoljno da potvrdi promjenu ulja.
Povezani članci
Sigurnost & Savjeti
Sve za malo struje
Tri upozoravajuća rizika pri upotrebi portabl generatora na brodu
