nauCAT©
Ugljični monoksid (CO) može nauditi pa čak i ubiti ne samo unutar, već i na vanjskom dijelu broda!
Također, jeste li znali:
- Da su simptomi CO-a jednaki simptomima morske bolesti ili opijanja alkoholom?
- Da vas CO može zateći u plovidbi, privezane ili usidrene?
- Da CO ne možete ni vidjeti, ni namirisati, ni osjetiti?
- Da od CO-a možete oboljeti u sekundi. Ako je koncentracija dovoljno visoka, čak i par udisaja mogu postati kobni?
A najvažnije od svega, jeste li znali da je trovanje ugljičnim monoksidom moguće spriječiti? Svaki bi nautičar trebao biti svjestan rizika povezanih s ugljičnim monoksidom – što je on, gdje se može akumulirati i koji su simptomi trovanja. Da bi zaštitili sebe, svoju posadu i sve ostale oko sebe, naučite sve što možete o ugljičnom monoksidu.
Za manje od minute, ubojita koncentracija CO-a može se akumulirati na krmenoj platformi
Ovo je izvješće USCG-a za rekreativne nautičare o opasnostima ugljičnog monoksida (CO) koje se odnose na korištenje brodskog krmenog tuša za vrijeme dok radi pogonski motor ili generator. Savjetuje se vlasnike i korisnike brodova da ne upotrebljavaju ručne tuševe na i u blizini krmene platforme za vrijeme dok benzinski motor i/ili generator radi. Također ih se upozorava da nikad ne priključuju tuš sustav na pogonsku vodu hlađenja motora, zbog ozbiljnog rizika trovanja ugljičnim monoksidom.
Kada je brod u mirovanju a motor i/ili generator rade, CO koncentracija je pojačana na samoj krmenici broda, platformi i oko krmenog dijela, te stvara neposrednu opasnost za svakoga tko se nalazi na tom dijelu broda, pa čak i u vrlo kratkom vremenskom periodu. Uobičajena praksa da pogonski motor radi kako bi se dopunili akumulatori ili rad generatora zbog pogona klima uređaja, zabavne i navigacijske elektronike dok je brod na vezu ili usidren, povećava rizik CO trovanja za posadu na brodu, ali i za posade okolnih brodova.
Nadalje, neki vlasnici glisera za vuču skijaša, naknadno su instalirali tuš sustav koji je spojen izravno na pogonsku vodu za otvoreni rashladni sustav motora. Do prije neku godinu na Internetu su se mogla naći uputstva za takvu instalaciju, no na intervenciju USCG-a ta su uputstva skinuta s web sadržaja mnogih stranica. Savjet za sve one koji imaju instaliran takav sustav tuša je da tu instalaciju iz sigurnosnih razloga odspoje s rashladnog sustava motora.
Prethodna upozorenja o CO i obrazovni materijali koncentrirali su se na opasnosti u blizini ispušnih sistema brodova dok pogonski motori rade. Kako te opasnosti još uvijek postoje, razvijaju se novi obrazovni materijali kako bi se naglasile dodatne opasnosti na ili u blizini krmenog dijela broda kada se rukuje s benzinskim motorom ili generatorom, posebno dok brod plovi.
Zatvorene tende i benzinski motori glavna su opasnost za koncentraciju CO-a unutar broda
Ugljični monoksid je bezbojan bezmirisni plin koji se stvara u ispuhu virtualno svakog benzinskog motora koji nema katalitički konverter. CO proizveden kod motora s direktnim ubrizgavanjem goriva svakako je manji od onog proizvedenog u motorima s karburatorima. Kod normalnog rada obje su konfiguracije sigurne, ali u nekim situacijama – kao kod brodova koji imaju zatvorenu tendu – osobito ako je motor s karburatorom, postoji veliki rizik trovanja ugljičnim monoksidom.
Kako nastaje trovanje ugljičnim monoksidom
Ugljični monoksid veže se za krvnu boju - hemoglobin, a prema njemu ima 150 do 300 puta veći afinitet nego kisik. Stoga, ako u prostoru postoji kisik i ugljični monoksid, za krvnu boju se 150 do 300 puta brže veže ugljični monoksid i u krvi nastaje novi spoj koji se zove karboksihemoglobin. Novonastali spoj izričito je crvene boje. Treba, međutim, napomenuti da se ugljični monoksid veže i za mioglobin koji predstavlja rezervoar kisika mišićnih stanica i ima sličnu kemijsku strukturu kao hemoglobin. To je važna činjenica jer kod otrovanih ugljičnim monoksidom iz tih razloga nastaje i mišićna slabost, tako da unesrećenici često nemaju snage da se spase kada postanu svjesni da se s njima nešto događa.*
Na svim brodovima tipa 'ekspres krstaš' stvara tzv. 'karavanski efekt' ili vučenje CO-a sa stražnje strane, za što vjerujemo da je prije pravilo nego iznimka."
Stari brodovi s karburatorskim motorima i tendom koja potpuno zatvara kokpit trebaju posebnu pažnju
Postoje brojni faktori koji pridonose tom zaključku, a vjerojatno je glavni taj da većina brodova građena tako da se kokpit može potpuno zatvoriti tendom i uz to pogonjeni benzinskim motorima upravo su ekspres krstaši. K tome, radarski luk koji nosi tendu i otvor na krmenom zrcalu koji predstavlja vrata za izlaz na platformu, sve se više ugrađuje i na manje brodove.
Radarski luk i krmena vrata
Radarski luk na većini ekspres krstaša ima tendu ispred i iza, a ona ima mogućnost stvaranja kuteva koji mogu poboljšati 'karavanski efekt'.
Utvrđeno je da CO uvelike ulazi u brod kroz otvor ispod vrata na krmenom zrcalu kada su zatvorena, ili sasvim kroz njih kada su otvorena. Ironično, donji razmak između vrata i poda projektiran je namjerno, zbog sigurnosti onih koji vole stajati na vratima dok je brod u kretanju (da vrata ne udare u nožne prste), što je očito vrlo loš i poguban običaj.
Područja niskog pritiska
Testovi koji su napravljeni sa ski gliserom pogonjenim karburatorskim V-8 brodskim benzinskim motorom kod normalnog korištenja potvrdili su razinu izmjerenog CO-a iza glisera i u kokpitu. Zbroj izmjerenih veličina i bit ovog izvještaja je da su u kokpitu evidentirana snažna djelovanja Karavanskog efekta kao i Venturijevog efekta.
Drugi izvještaj istražuje smrt vlasnika malog čamca s jet-pogonom koji je plovio s podignutom tendom, ali s otvorenim prednjim i zadnjim stranama. Vjerojatno je vozač mislio da će otvaranjem prednje strane tende nadolazeći zrak istjerati CO koji je ulazio u kokpit sa stražnje strane.
Nažalost, zbog kuta plovidbe, otvorena strana iza vjetrobrana zapravo je napravila Venturijev efekt, stvorivši vakuum, koji je u kokpit glisera usisao CO. Vozač je pao u nesvijest i umro, a gliser je nakon toga udario u plažu i stao.
Izvještaj zaključuje predmet tendi na ekspres krstašima da krstaši ne bi smjeli biti u pogonu ni s jednim spuštenim bočnim zastorom. Doista, niti jedan brod takve konfiguracije ne bi smio ploviti pod tim uvjetima.
Migracija CO-a iz motornog prostora u boravišni prostor
Kada postoji pukotina u ispušnom sustavu broda u motornom prostoru, moguće je da će CO ući u kabinu ili kokpit. CO može u boravišni prostor ući na nekoliko različitih načina, uključujući kroz rupe u pregradama za vodovodne i električne instalacije, kao i kroz razmake između pregrade i trupa te palube, ili kroz rupe slivnika. Zbog toga bi trebalo donijeti propise za brodograditelje da pregrade između motornog prostora i boravišnog prostora budu potpuno nepropusne, što za sada nije slučaj.
Kako se CO akumulira
- Nedovoljno provjetravano područje ispod zatvorene tende
- Ispušni plin ulazi u zatvoreni prostor
- Blokirani ispuh (brod u marini neposredno uz obalu ili trup drugog broda)
- Tuđi ispušni plinovi. CO iz broda vezanog neposredno uz vaš može biti smrtonosan
- "Karavanski efekt" ili vučenje CO-a s krme
- Plovidba pri malim brzinama, dok brod pluta ili je zaustavljen. Treba biti svjestan da CO može ostati na opasnoj razini u ili oko broda čak i nakon što je motor ugašen!
Zaključak
Ugljični monoksid proizvode svi motori s unutarnjim sagorijevanjem i, stoga, dok industrija ne pronađe adekvatan katalitički konverter ili drugi sustav reduciranja CO-a, korisnik broda se sam mora nositi s tom situacijom. Dokazano je (i svi nautičari su na to upozoreni) da je aktivnost broda sa zatvorenom tendom vrlo OPASNA s mogućim SMRTONOSNIM posljedicama.
Prva pomoć
Prva pomoć sastoji se u udaljavanju unesrećenih iz zagađenog prostora te u davanju umjetnog disanja i masaži srca. Kod težih otrovanja u obzir dolazi i zamjena krvi. Ugljični monoksid izlučuje se u nepromijenjenom stanju izdisajnim zrakom te treba imati u vidu da je veza između ugljičnog monoksida i krvne boje labilna, odnosno nije čvrsta, tako da energično pružanje prve pomoći vrlo često ima pozitivan ishod.*
*(Doc.dr.sc. Renata Dobi-Babić, dr.med.)
Povezani članci
