nauCAT©
Jednom su dva novinara telefonski razgovarala sa svojim urednikom, i u toku razgovora napomenuli da su obojica dobili glavobolju i da su nešto čudno namirisali. Koja je šansa da dvije osobe u isto vrijeme dobiju glavobolju? Odmah im je rečeno da napuste prostor i negdje nabave detektor ugljičnog monoksida. Ugljični monoksid je bezmirisni plin, a primarni simptomi su glavobolja i mučnina, na koju se nastavlja pospanost i smrt. Zato se pripremite za sljedeću sezonu, ako detektore već imate na brodu promijenite im baterije, a ako ne, znajte da je to vrlo korisna oprema i da ćete, ako ništa drugo, mirnije spavati...
Zatvorene tende i benzinski motori glavna su opasnost za koncentraciju CO-a unutar broda. Ugljični monoksid je bezbojan bezmirisni plin koji se stvara u ispuhu virtualno svakog benzinskog motora koji nema katalitički konverter. CO proizveden kod motora s direktnim ubrizgavanjem goriva svakako je manji od onog proizvedenog u motorima s karburatorima. Kod normalnog rada obje su konfiguracije sigurne, ali u nekim situacijama – kao kod brodova koji imaju zatvorenu tendu – osobito ako je motor s karburatorom, postoji veliki rizik trovanja ugljičnim monoksidom.
Karavanski efekt
Kako nastaje trovanje ugljičnim monoksidom
Ugljični monoksid veže se za krvnu boju - hemoglobin, a prema njemu ima 150 do 300 puta veći afinitet nego kisik. Stoga, ako u prostoru postoji kisik i ugljični monoksid, za krvnu boju se 150 do 300 puta brže veže ugljični monoksid i u krvi nastaje novi spoj koji se zove karboksihemoglobin. Novonastali spoj izričito je crvene boje. Treba, međutim, napomenuti da se ugljični monoksid veže i za mioglobin koji predstavlja rezervoar kisika mišićnih stanica i ima sličnu kemijsku strukturu kao hemoglobin. To je važna činjenica jer kod otrovanih ugljičnim monoksidom iz tih razloga nastaje i mišićna slabost, tako da unesrećenici često nemaju snage da se spase kada postanu svjesni da se s njima nešto događa.*
Koji tipovi brodova su najugroženiji
Ustanovljeno je da se na svim brodovima tipa 'ekspres krstaš' stvara tzv. 'karavanski efekt' ili vučenje CO-a sa stražnje strane, za što se vjeruje da je prije pravilo nego iznimka. Stari brodovi s karburatorskim motorima i tendom koja potpuno zatvara kokpit trebaju posebnu pažnju.
Postoje brojni faktori koji pridonose tom zaključku, a vjerojatno je glavni taj da većina brodova građena tako da se kokpit može potpuno zatvoriti tendom i uz to pogonjeni benzinskim motorima upravo su ekspres krstaši. K tome, radarski luk koji nosi tendu i otvor na krmenom zrcalu koji predstavlja vrata za izlaz na platformu, sve se više ugrađuje i na manje brodove.
Spora plovidba ili rad motora u leru
Radarski luk i krmena vrata
Radarski luk na većini ekspres krstaša ima tendu ispred i iza, a ona ima mogućnost stvaranja kuteva koji mogu poboljšati 'karavanski efekt'. Utvrđeno je da CO uvelike ulazi u brod kroz otvor ispod vrata na krmenom zrcalu kada su zatvorena, ili sasvim kroz njih kada su otvorena. Ironično, donji razmak između vrata i poda projektiran je namjerno, zbog sigurnosti onih koji vole stajati na vratima dok je brod u kretanju (da vrata ne udare u nožne prste), što je očito vrlo loš i poguban običaj.
Brodograditeljima se savjetuje da stave etiketu na prednju i stražnju stranu tende, kako bi upozorili korisnika s opasnostima koje mogu prouzročiti, dok bi vlasnici svoje brodove uglavnom trebali koristiti s otvorenim tendama.
Područja niskog pritiska
Testovi napravljeni sa ski gliserom pogonjenim karburatorskim V-8 brodskim benzinskim motorom kod normalnog korištenja potvrdili su razinu izmjerenog CO-a iza glisera i u kokpitu. Zbroj izmjerenih veličina je da su u kokpitu evidentirana snažna djelovanja karavanskog efekta kao i Venturijevog efekta.
Prilikom istrage smrti vlasnika malog čamca s jet-pogonom, ustanovljeno je da je plovio s podignutom tendom, ali s otvorenim prednjim i zadnjim stranama. Vjerojatno je vozač mislio da će otvaranjem prednje strane tende nadolazeći zrak istjerati CO koji je ulazio u kokpit sa stražnje strane. Nažalost, zbog kuta plovidbe, otvorena strana iza vjetrobrana zapravo je napravila Venturijev efekt, stvorivši vakuum, koji je u kokpit glisera usisao CO. Vozač je pao u nesvijest i umro, a gliser je nakon toga udario u plažu i stao.
Istraga zaključuje predmet tendi na ekspres krstašima da krstaši ne bi smjeli biti u pogonu s nijednim spuštenim bočnim zastorom. Doista, niti jedan brod takve konfiguracije ne bi smio ploviti pod tim uvjetima.
Motor ili generator 'uviđavnog' susjeda u pogonu
Migracija CO-a iz motornog prostora u boravišni prostor
Kada postoji pukotina u ispušnom sustavu broda u motornom prostoru, moguće je da će CO ući u kabinu ili kokpit. CO može u boravišni prostor ući na nekoliko različitih načina, uključujući kroz rupe u pregradama za vodovodne i električne instalacije, kao i kroz razmake između pregrade i trupa te palube, ili kroz rupe slivnika. Zbog toga bi trebalo donijeti propise za brodograditelje da pregrade između motornog prostora i boravišnog prostora budu potpuno nepropusne, što za sada nije slučaj.
Kako se CO akumulira
- Nedovoljno provjetravano područje ispod zatvorene tende
- Ispušni plin ulazi u zatvoreni prostor
- Blokirani ispuh (brod u marini neposredno uz obalu ili trup drugog broda)
- Tuđi ispušni plinovi. CO iz broda vezanog neposredno uz vaš može biti smrtonosan
- "Karavanski efekt" ili vučenje CO-a s krme
- Plovidba pri malim brzinama, dok brod pluta ili je zaustavljen. Treba biti svjestan da CO može ostati na opasnoj razini u ili oko broda čak i nakon što je motor ugašen!
Koncentracija plinova ispod krmene platforme, pažnja kupači!
Zaključak
Ugljični monoksid proizvode svi motori s unutarnjim sagorijevanjem i, stoga, dok industrija ne pronađe adekvatan katalitički konverter ili drugi sustav reduciranja CO-a, korisnik broda se sam mora nositi s tom situacijom. Dokazano je (i svi nautičari su na to upozoreni) da je aktivnost broda sa zatvorenom tendom vrlo OPASNA s mogućim SMRTONOSNIM posljedicama.
Prva pomoć
Prva pomoć sastoji se u udaljavanju unesrećenih iz zagađenog prostora te u davanju umjetnog disanja i masaži srca. Kod težih otrovanja u obzir dolazi i zamjena krvi. Ugljični monoksid izlučuje se u nepromijenjenom stanju izdisanim zrakom te treba imati u vidu da je veza između ugljičnog monoksida i krvne boje labilna, odnosno nije čvrsta, tako da energično pružanje prve pomoći vrlo često ima pozitivan ishod.*
*(Doc.dr.sc. Renata Dobi-Babić, dr.med.)
Povezani članci
Sigurnost & Savjeti
EPIRB – Što treba znati o njima
Detalji o uređaju za spašavanje ili gdje se vrag stvarno skriva
