Dodatni okov zaustavnog padobrana
Čuo sam neke eksperte koji kažu da sile generirane od zaustavnog padobrana čupaju bitve iz palube. Ako pak padobran pričvrstite za poprečnu gredu katamarana (prijevornicu), sile bi isto tako mogle iščupati gredu.
Za ovu zamjerku potrudio sam se pružiti vlastiti odgovor. Ako pogledate sliku, vidjet ćete držače zaustavnog padobrana koje sam stavio na pramac za korištenje tijekom oluje, a katkada ih upotrebljavam kod sidrenja ili u luci ako vremenska prognoza najavljuje jače oluje.
Ovi držači napravljeni su iz čeličnih ploča dugih 25 inča na palubi iz 6 mm debelog nehrđajućeg čelika. Na donjoj strani je jednaka ploča samo ali duga samo 20 inča. Veliki svornjaci prolaze kroz palubu i obje ploče te gotovo nema šanse da se ove ploče pomaknu. Ako se pomaknu, to je zato što su i pramci otrgnuti s broda.
Za gornju ploču zavaren je s obje strane držač iz nehrđajućeg čelika debeo skoro kao moj prst. Za okov koji viri van pramca zakači se padobran pomoću D-karike, a sve je tako izvedeno da nema trenja užadi zaustavnog padobrana o bilo koji dio na pramcu.
Kada sam napuštao Novi Zeland očekujući da će me dohvatiti jača ciklona ili squash zona (crna rupa), prije nego što sam napustio luku pripremio sam zaustavni padobran i zakačio ga na oba pramčana držača. Sve je bilo spremno za slučaj da će mi trebati. Kada sam bio uhvaćen unutar squash zone, mogao sam trenutno aktivirati padobran. To i nije bila neka velika stvar jer je sve već unaprijed bilo pripremljeno, a ujedno sam imao veliko povjerenje u za to predviđenu opremu na brodu.
Okov koji je navaren na ploču sidrenog lanca ispostavio se vrlo snažnim u jednom drugom slučaju. Kada sam bio usidren na Karibima, 115 stopa dugi motorni čarter brod izgubio je kontrolu dok je posada dizala sidro, pa su brodom preorali moj lijevi pramac. Na sreću, snažni okov djelovao je kao odbojnik, primivši udarac njihovog neposlušnog pramca bez ikakve štete za moj brod. Stoga o jačini cijelog pramčanog okova više nemam nikakve dvojbe, jer je lako apsorbirao udarac jedne mega jahte, a on sam nije se pomaknu ni za milimetar.
Okov je također bio koristan kada sam prelazio Indijski ocean izmičući divovskim deblima nakon tsunamija. Ponekad smo udarili u ostatke tsunamijevih naplavina dok su bile male, no kada su klade postale velike morao sam učiniti nešto da zaštitim brod. Upotrijebio sam dva dugačka vesla da zaštitim pramce. Drške vesla sam provukao kroz okov i onda sam vesla privezao za brod. Tako sam s jakim veslima zaštitio cijelu visinu pramca u slučaju da udarim u neku naplavinu, te spriječio da kod udarca u pramac imam prodor u trup. Jedno je veslo preživjelo putovanje bez oštećenja, dok je drugo bilo gadno ispucano kod prolaza kroz područje gdje je tsunami poharao obalu. Čak i s tom zaštitom, pramac je bio oštećen.
Da tog okova nije bilo na pramcu, ne bih imao gdje pričvrstiti vesla na sam pramac. Sasvim je moguće da bih imao ozbiljnu štetu neke naplavine uzrokovane tsunamijem da vesla nisu učinkovito štitila pramac.
Zbog toga itekako cijenim svoj dodatni sidreni okov. On me spasio na Novom Zelandu u squash zoni, spasio me ozbiljnijih oštećenja u Indijskom oceanu od tsunami naplavina i spasio me kada me je udarila mega jahta u Bequiji na Karibima.
Ako želite pročitati dobru knjigu koja opisuje kako zaustaviti brod kako bi odvojili energiju broda od energije olujnog mora, pročitajte "Smiono putovanje kapetana Vossa" (The Venturesome Voyage of Captain Voss). To je strašna priča o čovjeku koji je plovio visokim južnim širinama i svladao umjetnost zaustavljanja. Činio je to često i činio je to dobro.
Zaustavljanje djeluje jer radi dvije stvari. Ono reducira kinetičku energiju vašeg broda što je moguće više prema nuli i stvara zaštitnu glatku površinu prema privjetrini (zona turbulencije u vodi na privjetrinskoj strani broda) budući da kližete prema zavjetrini u direktnom strujanju. Energija valova se ne širi dobro u toj glatkoj zoni turbulentne vode i mnogi će mornari posvjedočiti o dolazećim valovima koji iščezavaju kada naiđu na turbulentnu zonu kada su primjereno zaustavljeni. Lomni valovi prolaze ispred i iza broda, no oni po sredini se značajno smanje u zoni turbulencije. Ta je zona turbulencije ubojica lomnih valova, jednako kao zona turbulencije iza broda gdje je more poprilično jednolično iako su okolno more poprilično uzburkano.
Zaštitni efekt zaustavnog padobrana proizlazi iz tri faktora. Prvo, on vašu kinetičku energiju smanjuje blizu nule jer je vaša brzina blizu nule. Drugo, pošto vas drži relativno statičnim, moru je otežano prenijeti svoju energiju na vaš brod. I treće, padobran stvara turbulentnu vodu – turbulentno glatku površinu – izravno prema privjetrinskoj strani, pa more koje dolazi s te strane gubi svoju snagu kada prelazi preko uskomešane vode koju stvara vaš padobran. Kada sam koristio padobran, vukao sam ga oko pola do tri četvrtine milje u vremenu od 19 sati. On je stvarao zonu turbulencije na privjetrini točno ispred mog broda, s čime je pomagao da se smanji snaga nadolazećeg mora. On otprilike stvara jednu "aleju niske energije" koja crpi snagu nadolazećim valovima. Kada se tako nađete u zoni uskomešane vode, ona postaje vaša luka u oluji.
Zaustavni je padobran odlično radio na mom katamaranu, i nisam siguran koja su od tri efekta bili najučinkovitiji tijekom oluje. Mislim da su sva tri efekta važna do nekog stupnja, ali i njihov kumulativni efekt.
Pročitajte knjigu kapetana Vossa i bit ćete iznenađeni snagom zaustavljanja. Siguran sam da bi vam kapetan Voss rekao da smanjite svoju kinetičku energiju što je moguće bliže nuli i da onda promatrate turbulentno područje u privjetrini koje štit vaš brod od snage nadolazećih valova.
Nemojte čekati da zapuše sedamdesetak čvorova pa da tek onda upotrijebite zaustavni padobran ili zatezno sidro. Ako vam vremenski fax i sve dostupne informacije indiciraju da ćete ući u ozbiljne neprilike, treba se pripremiti dok je to još lako za napraviti. Jednako tako se treba pripremiti za tropske oluje ili uragan još dok ste vezani u luci. Znate što vas očekuje i nećete čekati dok ne zapuše šezdeset čvorova.
Kada je bilo potrebno da mijenjam strategiju s padobrana na zatezno sidro ili obratno, bio sam potpuno spreman pa njihovo postavljanje nije predstavljalo nikakvu muku. Kada sam kretao na plovidbu po otvorenom, padobrani, sidra i sva potrebna oprema bili su spremni da se zakvače na kuku prije spuštanja jedara. Kada je bilo potrebno, opremu sam izvukao iz salona, montirao je u kokpitu i brzo je postavio.
Postavljanje padobrana bilo je lako jer sam već pričvrstio uže koje ga drži prije nego sam isplovio. Postavljanje zateznog sidra bilo je lako jer imam katamaran s desnim i lijevim vinčem na krmenom dijelu broda i puštanje sidra bilo je brzo i jednostavno.
Lakoća postavljanja puno ovisi o pripremi i kako je sustav uspostavljen. Za mene, sve su komponente bile na dohvat ruke i spremne. Sve što sam trebao napraviti bilo je skupiti komponente s okovima i pričvrstiti uže.
Mnogi su me pitali za shematski crtež palubnog okova kojeg sam napravio u Whangarei, na Novom Zelandu. Okov je napravljen iz inoks plosnate ploče, a držač iz inoks šipke. Šipka je svinutog oblika i zavarena za ploču. Dimenzije plosnate ploče su sljedeće:
• Plosnata ploča na palubi je iz 6 mm debelog inoksa duga 61 cm x 10 cm.
• Donja ploča istih je dimenzija samo 10 cm kraća.
Dimenzije ploče definitivno su pretjerane, no zato su potpuno sigurne i sigurno se neće dogoditi da bude istrgnuta s palube.
nauCAT©
Objavljeno s dopuštenjem - David Abbott, http://Maxingout.com
Foto: HOJK
Povezani članci
Sigurnost & Savjeti
EPIRB – Što treba znati o njima
Detalji o uređaju za spašavanje ili gdje se vrag stvarno skriva
