Autor: Ana Marušić/V.K./More/HRT
Nalazište leži na dubini do 39 m, na granici stjenovite i pješčane padine morskoga dna, na udaljenosti od oko 130 m od obale. U srpnju 2018. otkriveno je četristotinjak amfora.
- Ukazuje na potopljeni brod koji je ovdje potonuo vjerojatno za burnog vremena. Nalazište je specifično zbog toga što je tako jako dobro očuvano da smo se mi svi oduševili kad je Vedran Dorušić to pronašao, rekla je prof.dr.sc. Irena Radić Rossi, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
U prvoj dokumentacijskoj kampanji iste godine brojevima su označene sve amfore, dvije godine kasnije namaknuta su sredstva za kraće istraživanje istočnog dijela lokaliteta, prilikom kojeg su otkrivene i dvije metalne prečke antičkih sidara. Zahvaljujući upravo tim ostacima, arheolozi su zaključili da se radi o 30-tak metara dugom brodu. Ova je godina donijela nova otkrića.
- Uspjeli smo pronaći i mjesto na kojem se nalazila brodska kuhinja, tako da sada izlaze iz mora ove krasne stvari, govori.
Istraživanje predvode arheolozi sa Sveučilišta u Zadru, a sudjeluju i Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, te Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru. Među inozemnim sudionicima istraživanja često u Hrvatskoj radi i japanski arheolog s teksaškom adresom, koji ovoga puta ima dodatni interes.
- Kotaro Yamafune, koji već niz godina dolazi u Hrvatsku, oduševljen je Hrvatskom i zapravo je veliki stručnjak za podvodnu fotogrametriju. On je bio slobodan upravo u ovom razdoblju i organizirao je i japansku televizijsku ekipu, koja zapravo i sufinancira istraživanje, rekla je Radić Rosi.
Kotaro ima žarku želju japanskoj publici objasniti što je to podvodna arheologija.
- U Japanu podvodna arheologija još nije prepoznata kao sustav, slično kao u Hrvatskoj prije 50-tak godina. Danas je u Hrvatskoj puno izvrsnih podvodnih arheologa, pa sam želio pokazati japanskom narodu i našim arheolozima koliko je uzbudljivo istraživati olupine brodova, naglasio je Kotaro Yamafune, arheolog.
Nije bilo teško pronaći zainteresiranu ekipu.
- Kotaro Yamafune je jedan od najpoznatijih podvodnih istraživača. Iza njega je puno iskustva i objavljenih radova. Znali smo da sudjeluje u ovom projektu, pa smo ga došli snimati kako bi našoj publici približili podvodnu arheologiju, govori Miu Ueno, japanska novinarka i producentica.
Prevoditeljica u cijelom procesu je Talijanka, koja radi za japanske produkcije koje se snimaju u Europi. I sama je iznimno zainteresirana za ovaj projekt.
- Ni u Italiji podvodna arheologija nije bliska širokoj publici. Vrlo mi je zanimljivo sudjelovati u ovakvoj priči, pa sam i sama dobila ideje za dokumentarce koje bi ponudila u Italiji, rekla je Francesca Massa, prevoditeljica, koordinatorica i producentica.
Bogato nalazište poput Letavice znači i puno posla za restauratore.
- Već niz godina nalazi s Letavice dolaze kod nas na restauraciju i konzervaciju, a kada se pruži prilika dođemo pomoći kolegama da s iskustvom i znanjem sudjelujemo na samom istraživanju Letavice. Takvih nalazišta je očito bilo diljem Jadrana, međutim, većinom su popljačkana kroz dugi niz godina. Ovo nalazište je iz raznih faktora ostalo zaštićeno, netaknuto, tako da u principu mi tu ne samo da možemo naći prekrasne nalaze, već možemo pronaći netaknutu priču, naglasio je Roko Surić, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru.
Upravo priča je najvažnije obilježje ovog lokaliteta, iskoristivo na više načina. Brod potopljen pored rta Letvica otkrili su lokalni ronioci prilikom svojih redovnih aktivnosti.
- Tamo smo ronili dvadesetak dana i nitko nije očekivao da bismo ondje pronašli nešto tako veliko. Želja je bila da stvorimo novu turističku atrakciju, nešto po čemu će Pag i paško podmorje postati nešto prepoznatljivo, popularno, posebno, rekao je Vedran Dorušić, profesionalni ronilac i vlasnik ronilačkog centra.
Nalazište nije zaštićeno uobičajenim "kavezom", što se pokazalo odličnom odlukom, kad su shvatili da je brod puno veći nego se u početku očekivalo, te da bi kavez vjerojatno bio uništio dio nalaza.
- Takav lokalitet, ako se zaštiti kavezom, on u početku izgleda atraktivno, ali već nakon par tjedana krene obraštaj, a nakon prve sezone ljeto/zima vi imate potpuno obrastao kavez koji je potpuno neatraktivan za turizam, naglašava Dorušić.
Vedranov ronilački centar dobio je koncesiju nad nalazištem. Tijekom prve istraživačke kampanje s ciljem dokumentiranja postojećeg stanja, sudionici su mogli roniti na lokalitetu antičkog brodoloma u zamjenu za onoliku donaciju koju si mogu ili žele priuštiti. Konačna prikupljena sredstva bila su tolika da se isključivo s njima moglo organizirati istraživanje lokaliteta Letavica u listopadu 2020. godine.
Po svemu viđenom, rekli bismo da Letavica mora biti obavezna lektira svakog ronioca u Hrvatskoj, te da ima ogroman turistički potencijal. Dodajmo za kraj i da je u svibnju 2019. rješenjem Ministarstva kulture lokacija Letavica ušla u sistem dozvola za ronjenje na Kulturnom dobru.
