Greenpeace u Hrvatskoj
Foto: Bojan Haron Markičević
Greenpeaceovi kajaktivisti jutros su kod Krčkog mosta, a tijekom održavanja UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP27, prosvjedovali protiv Vladine odluke o povećanju kapaciteta LNG terminala u Omišlju i izgradnji plinovoda Zlobin-Bosiljevo, u što se planira uložiti 180 milijuna eura. Prosvjedujući u neposrednoj blizini postojećeg plinovoda, pozvali su Vladu na zaokret od 180 stupnjeva u energetskoj politici tražeći da se sredstva ulažu u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Još jednom su podsjetili da Hrvatska ima izuzetan potencijal koji se nedovoljno iskorištava, poručivši: “Plin u prošlost, budućnost je obnovljiva!”
“Premijer Plenković ovih dana u Egiptu ističe kako velika većina hrvatskih građana podržava mjere ublažavanja klimatskih promjena, najavljujući daljnje napore u njihovom suzbijanju. No čini se da njegova politika u praksi ide u suprotnom smjeru, s obzirom na nedavne najave o ulaganju velikog novca u povećanje kapaciteta LNG-a i izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo. Takvi projekti Hrvatsku dugoročno vežu za fosilni plin, što je u potpunom raskoraku s retorikom koju premijer prigodno koristi na COP-u 27. Fosilni plin nije ni zelen ni čist niti je tranzicijsko gorivo – fosilni plin je ubojica klime! Ako želimo izbjeći klimatsku katastrofu u koju sve brže srljamo, s obzirom na sve ekstremnije vrućine, suše, požare i poplave, moramo ga prestati koristiti najkasnije do 2035. godine”, istaknula je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.
U Greenpeaceu posebno ističu kako Hrvatska i dalje nedovoljno prepoznaje energiju sunca, u čemu smo po potencijalu u samom europskom vrhu, a po korištenju na dnu. Mjere kao što su uvođenje nulte stope PDV-a na ugradnju solarnih elektrana i kolektora za kućanstva i javni sektor dobrodošle su, ali ih treba osigurati trajno, a ne vezati isključivo za krizno stanje, te posebno osigurati jednostavnu administrativnu proceduru i priključak na mrežu.
“Prema izračunu Zelene energetske zadruge, sa spomenutih 180 milijuna eura mogla bi se financirati ugradnja sunčanih elektrana na krovovima više od 27 tisuća kućanstava u slučaju financiranja 100% investicijskog troška. A kada bi se istim novcem sufinanciralo 30% ulaganja, tada bi se sunčanim elektranama opskrbilo čak 90.400 kućanstava. Instalirana snaga iznosila bi oko 450 MW, čime bi se ukupna snaga svih sunčanih elektrana u Hrvatskoj više nego učetverostručila. Put je dakle jasan – jadransko sunce, a ne fosilni plin, zaključila je Andrić.
