Hrana i globalno zatopljenje

18.04.2017 nauCAT
  •  Share on X
Hrana i globalno zatopljenje

Autor : Nikola Medić / Biologija

Globalni porast temperatura mora pogoduje razvoju bakterija, planktona, ali i toksina, što itekako može utjecati na kvalitetu vaše večeru. Pojašnjenja donosi tim znanstvenika sa Sveučilišta Oregon koji je pronašao poveznicu između koncentracije neurotoksina u školjkašima i porasta temperature oceana.

Prateći dvadesetogodišnji niz temperaturnih i drugih podataka u sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana znanstvenici su razvili model pomoću kojega je moguće predvidjeti pojavu jedne vrlo neobične pojave. Naime, porastom temperature oceana raste i brojnost fitoplanktona, što za posljedicu ima cvjetanje mora. Pri tome se stvara i domoična kiselina, neurotoksin kojega luči fitoplankton, točnije dijatomeje (alge kremenjašice).

Naručujte li u restoranu školjkaše, budite oprezni. Naime, budući da se školjkaši hrane filtriranjem morske vode, kod cvatova toksičnih vrsta dolazi do nakupljanja toksina u školjkašima, što može rezultirati trovanjem ljudi prilikom konzumacije morskih plodova.

Potrošači bi, zbog potencijalne opasnosti po vlastito zdravlje, prilikom konzumacije školjkaša pozornost trebali obratiti na objekte u kojima konzumiraju takvu vrstu hrane, kao i na porijeklo te hrane. Prednost treba dati objektima koji su odobreni za takvu vrstu djelatnosti i u svom poslovanju koriste hranu poznatih i registriranih proizvođača i distributera.

Razloge za pozornost treba tražiti u činjenici da termička obrada školjkaša neće uništiti biotoksine koji se u njima eventualno nalaze, budući da su oni termostabilni (otporni na povišenu temperaturu), a termičkom obradom (npr. školjke na buzaru) uništavaju se samo bakterije.

Školjkaši metaboliziraju i postepeno povećavaju ukupnu količinu otrova, a otrovanje domoičnom kiselinom pripada tipu otrovanja nazvanom Otrovanje školjkama s posljedičnim gubitkom pamćenja. Karakterizira se gastrointestinalnim simptomima unutar 24 sata (povraćanje, proljev, bol u trbuhu) te neurološkim simptomima (zbunjenost, gubitak pamćenja, dezorijentacija, koma) koji se pojavljuju unutar 48 sati.

Osim ljudi ugroženi su i ostali organizmi, ribe, veliki sisavci i ptice, a štete bilježe i sektori ribarstva, marikulture i turizma. U 2015. godini zbog prisustva domoične kiseline u rakovima iz uzgoja došlo je do globalne štete od oko 100 milijuna dolara.

Znanstvenici koji su provodili istraživanje nadaju se da će rezultati potaknuti vlade da uspostave dugoročne programe monitoringa plaža, uzgajališta riba i kakvoće vode priobalnih područja sa svrhom zaštite ljudskog zdravlja, ekosustava, ekonomije i turizma.

Zanimljivost za kraj
Domoična kiselina povezuje se s galebovima koji su u Kalifornijskom gradiću počeli napadati ljude. Predpostavlja se da su se otrovali ovom kiselinom koja je bila prisutna u ribi. Moguće je i da je takav jedan događaj inspirirao Alfreda Hitchcocka za snimanje kultnog filma „Ptice".

 

Najčitanije