Zagreb – Mnoge vrste morskih pasa i raža, od kojih su neke kritično ugrožene, redovito se nađu u mnogim mrežama i parangalima. Neadekvatno upravljanje i gotovo nepostojeća evidencija o ulovu svake godine nanose sve veće štete spomenutim vrstama. Uoči Svjetskog dana svjesnosti o morskim psima (14. srpnja) Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) poziva mediteranske zemlje na hitne i konkretne akcije za podizanje svijesti među ribarima, oštrije sustave kontrole kao i osiguravanje pravilnog izvještavanja o izlovu morskih pasa i raža.
U sklopu projekta M.E.C.O. građani znanstvenici podijelili su na društvenim mrežama veliki broj fotografija i videozapisa snimljenih posljednjih nekoliko godina u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Cipru, Turskoj, Tunisu, Libiji, Alžiru i Maroku. Evidencije ukazuju na nezakonit, neprijavljen i neregulirani ulov koji ugrožava mnoge zaštićene vrste, uključujući sklatove i bijele psine kojima prijeti izumiranje. U nekim slučajevima, morski psi su dospjeli u lokalne ribarnice gdje se prodaju kao riba sabljarka ili druge komercijalno vrijedne vrste. Nezakoniti ulovi goluba uhana prijavljeni su u Alžiru, Libiji, Turskoj i Španjolskoj, dok kritično ugrožene bijela psina, kučak i čukovi dospijevaju na tržišta Maroka, Tunisa, Italije i Francuske. Ulov manje poznatih, ali kritično ugroženih vrsta kao što su leptirice prijavljene su u Grčkoj, Španjolskoj, Libiji i Turskoj. Čukovi se mogu naći i na hrvatskom tržištu, ali službenih podataka u njihovom ulovu nema.
„U WWF-u smo upoznati s problemom nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ulova morskih pasa i raža. Ovi dodatni dokazi potvrđuju da je to slučaj na gotovo cijelom Sredozemlju. Postoje zakoni koji štite morske pse i raže, međutim ti se zakoni kontinuirano krše, a sankcije su male ili nikakve. S druge strane, izumiranje samo jednog od ovih predatora imalo bi velike posljedice za cijeli morski ekosustav”, rekla je Simone Niedermueller, voditeljica u WWF-ovoj mediteranskoj morskoj inicijativi.
Sredozemno more je žarište raznolikosti morskih pasa i raža. Više od 80 različitih vrsta živi u njegovim vodama od čega je više od polovice je ugroženo, a neke vrste su pred izumiranjem. Unatoč zakonima koji zabranjuju ulov zaštićenih vrsta morskih pasa i raža, konotrole su vrlo slabe. Propisi postoje, međutim, preblagi su, ne implementiraju se ili se pak ingoriraju na nacionalnim razinama. Kao rezultat takvog neodgovornog skrbništva morski psi i raže ilegalno se love ili se pak ulov ne evidentira, zbog čega je nemoguće pratiti stanje i zaštititi vrste.
WWF djeluje u cijelom Sredozemlju gdje surađuje s raznim dionicima, od ribara do vlada, kako bi povećali razinu svijesti o ovim ugroženim vrstama te razvili nove strategije za izbjegavanje neželjnog ulova. Istovremeno se zalažemo da vlade pojačaju kontrolu nad nezakonitim aktivnostima i da upravljaju ciljanim vrstama kao što su morski psi na održivi način. Kritična staništa, poput mrijestilišta i hranilišta, također treba hitno zaštititi od destruktivnih aktivnosti.
"Do danas, nijedna mediteranska država nije u potpunosti izradila svoj nacionalni plan za očuvanje, upravljanje i dugoročnu održivo upravljanje morskim psima i ražama. U Hrvatskoj se morski psi i raže uglavnom love kao neželjeni ulov te se to ne evidentira, što je veliki problem. Mnoge vrste su pred izumiranjem i ne budemo li pametno o njima skrbili dovest ćemo cijeli morski sustav u opasnost, a time i ljude koji žive od mora. Ne možemo više čekati.", zaključio je Patrik Krstinić iz WWF Adrije.
