Autor: Tatjana Sandalj/HRT/Radio Rijeka
Godinu smo u Hrvatskoj počeli viješću da su objavljeni rezultati velikog projekta koji je trajao pet godina, a više od 200 stručnjaka je u njega uložilo više od 20 tisuća radnih sati - objavljena je nacionalna karta morskih staništa na kojoj je opisano 51 posto hrvatske obale i podmorja.
“Moramo biti svi ponosni zbog toga jer kartu ovakvog tipa, koja ima obuhvat površine preko 28 tisuća kilometara kvadratnih, ovakve detaljnosti - to je jedinstvena karta, koliko znamo, na Mediteranu. ”
Ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode Aljoša Duplić
"Vjerujem da ćemo sada znati iskoristiti tu kartu te, s jedne strane, očuvati Jadran i s druge strane, održivije koristiti sva prirodna bogatstva i dobra koja nam Jadran pruža", govori ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode Aljoša Duplić. Jednako važno bilo je dobiti podlogu za kvalitetno prostorno planiranje i planiranje gospodarskih aktivnosti na moru i u obalnom pojasu, upozorava.
Karta je tu, dostupna je za pregledavanje, pa zavirite na bioportal.hr i kliknite na kartu morskih staništa. Puna su nam usta održivosti, a ova karta daje vrijedne podatke pomoću kojih možemo planirati i organizirati održivo ribarenje, održivi turizam, održivu plavu ekonomiju.
Morski eko sustav je izuzetno osjetljiv i zahtjevan za proučavanje, a izložen je cijelom nizu utjecaja. "Cilj ovog projekta bio je utvrditi, doslovno, što imamo na dnu, ispod morskih valova, kakve su tamo životne zajednice", objašnjava Duplić. Važno je bilo zabilježiti što imamo u zaštićenim područjima u moru, u područjima ekološke mreže Natura 2000, a onda i što imamo u obalnom moru do dubine od 50 metara.
Do sada smo imali kartu morskih staništa koja je bila model u omjeru 1:100.000, a model se bazirao na nalazima sa 750 postaja. To je bila gruba karta, stara već 20 godina.
Koliko je važno ovo što je sada učinjeno: prema karti iz 2004. livade posidonije, naše najpoznatije morske cvjetnice, procijenjene su na 120 tisuća hektara, a detaljnim kartiranjem utvrđena je površina tih livada na 40 tisuća hektara.
“To je ogromna razlika. Ali to ne znači da smo u 20 godina izgubili 80 tisuća hektara posidonije. Ne! Nego smo sada utvrdili kolika je točno ta površina. Livade posidonije jesu ugrožene i to prije svega nautičkim turizmom jer sidro dere po dnu uništavajući livade. Takvo stanište se sporo obnavlja.”
Ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode Aljoša Duplić
Cilj je još do kraja 2028. kartirati i ostalih 49 posto Jadrana pod jurisdikcijom Republike Hrvatske. Jer, osim što nam treba karta, treba iskoristiti znanja, iskustva i vještine tima - više od 200 stručnjaka iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Hrvatskog geološkog pa i Hidrografskog instituta, zagrebačkog Geodetskog fakulteta, Instituta Ruđer Bošković te Instituta za primijenjenu ekologiju pri OIKON-u i još nekih tvrtki, koji su na projektu radili pod vodstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
“Rada na moru bilo je otprilike 22 mjeseca. A laboratorijski rad, obrada podataka da bi dobili finalnu kartu..., neki kažu da ako jedan dan radite na moru, treba vam pet dana da bi obradili sav materijal i dobili finalni proizvod.”
Stručni voditelj projekta i voditelj laboratorija za bentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo Ante Žuljević
O veličini projekta govore brojevi. Primjerice, jedna od metoda kartiranja je snimanje video transekata koji se povlače od površine mora do dubine 40-50, nekad i 70 metara, a takvih snimki je bilo 3.700. "To je nevjerojatna količina video materijala uz pomoć kojeg smo interpretirali akustične snimke, satelitske i ortofoto snimke, koje su metode kartiranja na velikoj površini", govori stručni voditelj projekta i voditelj laboratorija za bentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo Ante Žuljević.
Kad su na terenu bili s istraživačkim brodom Bios, radilo se dva tjedna i dropdown kamere spuštale su se s dva gumenjaka dužine 3,70 metara. Ta dva gumenjaka su tijekom tih tjedana napravila toliki put da su mogli od Splita doći do Crvenog mora. Radilo se i danju i noću, a noću pred vama mogu biti mreže ili kakve druge prepreke, opisuje Žuljević.
Poseban problem bilo je i planiranje istraživanja, primjerice: priobalni dio morao se raditi izvan turističke sezone zbog mreža i plutača kojima se označavaju prostori za kupače...
Dio karte temelji se na izravnim promatranjima, a dio je računalno modeliran. Taj dio radila je ekipa Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša Instituta Ruđer Bošković.
Nije bilo godišnjih, pitanja i odgovori meilovima su stizali u kasnim noćnim satima..., skupljena je golema građa na kojoj će znanstvenici još raditi, a bilo je i nekih zanimljivih otkrića zbog kojih će se organizirati nova istraživanja. Žuljević spominje ekspediciju na Lastovo u lipnju, na lokaciju na kojoj je pronađeno na stotine humaka za koje se ne zna kako su nastali.
“Biološki gledano, nama je Istra vrlo, vrlo zanimljiva. Mi smo se iznenadili biološkom raznolikošću dubljih dna u Istri. Govorimo o dubinama od 40 metara, gdje su potpuno neke druge biocenoze nego na Srednjem i Južnom Jadranu.”
Stručni voditelj projekta i voditelj laboratorija za bentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo Ante Žuljević
Dakle, nacionalna karta morskih staništa Hrvatske je dostupna, a posebno je preporučujem planirate li kakvu ekonomsku aktivnost uz more.
Istraživanja će se nastaviti, a nastavit će se i kartiranje da bismo dobili pravu sliku morskih staništa na cijeloj površini Jadranskog mora kojim gospodari Hrvatska.
