Najmanje je pet ključnih područja u Jadranskom moru za vrste ugrožene prilovom i klimatskom krizom.
Ovog je tjedna u Trstu održan sastanak predstavnika talijanskih i hrvatskih institucija pod nazivom „Morski psi i raže: zajednički put za njihovo očuvanje i održivo upravljanje“, kojeg su organizirali WWF i projekt Life European Sharks s ciljem uspostavljanja temelja za međunarodnu suradnju u upravljanju morskim psima i ražama u Jadranu.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetske sigurnosti i Ministarstva za poljoprivredne politike i prehrambeni suverenitet iz Italije, te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije iz Hrvatske. Pridružili su im se i predstavnici Rac-SPA (Regionalni Akcijski Centar za posebno zaštićena područja), FAO-CGPM (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja), regije Friuli Venezia Giulia, Kapetanije luke Trst, ISPRA i sektora profesionalnog ribarstva te brojni predstavnici znanstvene zajednice.
Morski psi i raže prisutni su na našem planetu već više od 400 milijuna godina i vjerojatno su tu bili još od nastanka Jadranskog mora prije pet milijuna godina. Preživjeli su dinosaure, ali danas jedva opstaju zbog čovjeka. Više od polovice, od oko 86 vrsta prisutnih u Sredozemnom moru te 34 ugrožene vrste prisutne u Jadranu, je u opasnosti od izumiranja. Samo u posljednjem desetljeću stotine tisuća tona ovih vrsta izlovljenoje duž obale Jadrana, dovodeći brojne vrste na rub preživljavanja.
Jadran je dom za više od 50 vrsta morskih pasa i raža, te uključuje pet važnih područja za morske pse i raže (ISRA), uključujući područja za razmnožavanje, mrijestilišta i hranilišta za morske pse kostelja (Squalus acanthias), mekuša (Mustelus mustelus), tupana (Carcharhinus plumbeus), modrulja (Prionace glauca), morskog goluba kosira (Myliobatis aquila) morskih mačaka,), te mnogih drugih vrsta ugroženih slučajnim ulovom u ribolovnim aktivnostima ali i zbog posljedica zagrijavanja mora. Prema povijesnim podacima koje je predstavio Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Hrvatske, morski psi su vrste koje su pretrpjele najznačajniji pad biomase u Jadranu u razdoblju od 1950-ih do danas.
Rezultati istraživačkih projekata temeljenih na označavanju (tagiranju) različitih vrsta i suradnja s ribarima jasno su pokazali da ove vrste migriraju s jedne obale Jadrana na drugu, te bi njihovo upravljanje trebalo nadilaziti nacionalne granice.
Morski psi i raže previše su važni za morski ekosustav pa je neophodno spriječiti daljnji pad njihove populacijei: vršni predatori održavaju ravnotežu u hranidbenom lancu, dok raže i morski golubiprenose hranjive tvari i energiju iz dubina prema površinskim slojevima mora i oceana što doprinosi očuvanju cjelokupne morske bioraznolikosti..
Predstavnici vlasti s obje strane Jadrana izrazili su podršku definiranju zajedničkog puta koji mora uključivati konzultacije sa svim relevantnim dionicima i dovesti do integriranog Akcijskog plana za upravljanje morskim psima i ražama u Jadranu. Time bi se postigli ciljevi učinkovite zaštite 30% mora, predviđeno europskom Strategijom o bioraznolikost do 2030. godine i Protokolom Barcelonske konvencije.
Ovaj sastanak održan u utorak, 3. rujna, dio je programa “BLUE PANDA WEEK” koji se u Trstu održavao od 31. kolovoza do 5. rujna, s porukom „Svi zajedno za zaštitu blaga sjevernog Jadrana“. WWF-ova istraživačka jedrilica kasnije će ovog mjeseca doploviti i u naš dio Jadrana te istraživati podmorje zadarskog arhipelaga.
Povezani članci
Zanimljivosti & događaji
Daskom u buru
Pomorska policija u akciji traganja i spašavanja pronašla troje njemačkih turista
