Autor: Mladen Vuković | HRT
Hrvatski pomorski muzej u Splitu poziva na predstavljanje knjige-kataloga "JADRAN, KOLIJEVKA PAKLENOG STROJA: 150 godina Luppis-Whitehead torpeda" dvoje autora - Petre Blažević i Ljubomira Radića. Knjigu će predstaviti Stjepan Korda, kapetan bojnog broda (HRM), dr. sc. Danka Radić i autori.
Program će se održati 26. ožujka (utorak) 2019. u 19,00 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, Tvrđava Gripe, Glagoljaša 18.
_______________
Za Hrvate je torpedo mnogo više od uspješnog izuma. On je dokaz burne povijesti ovog područja – stoljetnih konflikata među gospodarima Jadrana, koji se odražavaju upravo na ljudima. Ideja torpeda, izuma koji je izazvao revoluciju u mornaričkoj strategiji i taktici, pripada Riječaninu Giovanniju Biagiju Luppisu (Johann Blasius Luppis, Ivan Blaž Vukić), časniku Austrijske ratne mornarice, koji se nakon umirovljenja šezdesetih godina 19. stoljeća vratio u svoj rodni grad i pokušao realizirati svoju zamisao. Njegov cilj bio je razviti maleno nadvodno plovilo kojim se upravljalo uzicama s kopna i koji je bio pogonjen oprugom, u novo pomorsko oružje. Ideja je konačno zaživjela nakon što se u projekt razvoja uključio iskusan i inovativan brodograđevni stručnjak i rukovoditelj Riječkog tehničkog zavoda (Stabilimento tecnico Fiumano) Robert Whitehead koji je uz pomoć suradnika dvije godine radio na usavršavanju prototipa da bi 1866. javnosti predstavio novo autonomno podvodno oružje nazvana torpedo. Whitehead je pronašao originalno rješenje da pogonski stroj na stlačeni zrak može raditi i ispod površine mora te izumio uređaj nazvan tajna komora koji automatski regulira dubinu urana torpeda, tj. njegovu vertikalnu putanju. Uskoro je nakon toga u torpedo ugrađen i pomoćni servo-uređaj koji je korištenjem stlačenog zraka omogućavao efikasnu regulaciju dubine putanje. Riječki torpedo stalno se inovirao i poboljšavao. Povećavali su mu se domet i brzina, rasla je eksplozivna punjenje, a uporabom žiroskopa, novoga originalnog izuma Lodowica Obrija, zaposlenika tvornice, postao je puno precizniji na putanji po azimutu, tj. po horizontalnom pravcu. (Nives Matijević | Hrvatski Fokus)
.jpg)
