Autor: Boris Bulić / HRT
Foto: Boris Bulić
Suvremeni ribolovni pristup podrazumijeva upotrebu ribolovnih štapova što mnoge ribolovce stavlja na muke. Koji model odabrati? Koji štap je najprimjereniji za ribolov kojim se bavite? Što je bolje, kupiti duži ili kraći model? To su najčešća pitanja koja muče početnike, a ponekad i one iskusnije?
Kada je u pitanju nekakav običan model za 'vikend ribolov' koji košta "parsto" kuna tada to možda i nije neki veliki problem, ali kad se bira štap koji košta par tisuća kuna tad se mora jako dobro paziti. Dakle, kada su u pitanju ribolovni štapovi, duljina je tek jedan detalj koji određuje namjenu i primjenu. Oni koji smatraju da su dulji štapovi uvijek bolji, moraju još puno toga naučiti jer biti duži, u svijetu štapova nije uvijek prednost. Nažalost, univerzalni štapovi ne postoje. Istina je da se s nekim modelima može odrađivati više različitih ribolovnih tehnika, ali se tek malobrojni modeli mogu u potpunosti primijeniti na više od jedne tehnike.
Na primjer, nekakav big game štap od 130 libri se osim za lov kapitalnih tuna može iskoristiti i za tešku panulu namijenjenu zubacu ili gofu, no taj će posao puno ljepše i kvalitetnije odraditi nekakav lakši trolling model s kojim ćemo, na kraju krajeva, i moći osjetiti i uživati u zamaranju zakačenog zubaca. Svaki štap ima svoju namjenu i funkciju, zahvaljujući čemu može dati svoj maksimum upravo u onome za što je namijenjen.
Ipak, unatoč nekom generalnom poretku koje su proizvođači i trgovci postavili već u samom početku formiranja ribolovne industrije, neke su se stvari tijekom vremena promijenile. Pronašli su se novi materijali i novi tehnološki postupci zahvaljujući kojima su se spomenute granične vrijednosti itekako pomakle.
Štapovi od kompozitnih materijala
Tako stariji ribolovci vjerojatno dobro pamte stare Germine, pune štapove izrađene od fiberglasa ili po naški stakloplastike. Ti su štapovi svojevremeno bili standard koji je garantirao izdržljivost u drilu velikih riba, ali i teške upale mišića tijekom transporta i lova. I premda je to bio standard tog vremena, danas se tek malobrojni modeli izrađuju od stakloplastike i tada je stakloplastika u pravilu ukomponirana s drugim elementima. Tako se za štapove izrađene od takvih komponenti kaže da su izrađeni od kompozitnih materijala. Jedini element gdje je stakloplastika ostala cjelovita i netaknuta su vršni segmenti, najčešće višebojni, kako oni teleskopski tako i utični.
Materijali od kojih se izrađuju suvremeni štapovi su svojim karakteristikama odavno nadišli stakloplastiku po većini karakteristika. Lakši su, izdržljiviji, otporniji na zamor i što je najljepše, daju se oblikovati prema želji i zamisli konstruktora. Da se razumijemo, i stakloplastika se može oblikovati prema želji i zamisli, ali zbog svojih fizičkih ograničenja ne može ići ispod i preko granica koje suvremenim kompozitnim materijalima nisu prepreka.
Upotreba grafita u kreiranju ribolovnih štapova je bila svojevrsna revolucija. Vlakna grafita se posebnim i kompliciranim tehnikama pod različitim kutovima slojevito stapaju pri čemu se u te uplitane slojeve dodaju učvršćujuća vlakna poput, primjerice kevlara. Takav postupak izrade je omogućio kreiranje laganih, a vrlo nosivih i žilavih štapova različitih konstrukcija. Tako su danas najsuvremeniji puni štapovi daleko lakši i izdržljiviji od nekadašnjih spomenutih Germina.
Zablude oko dužine štapa
No upotreba suvremenih materijala nije donijela samo olakšanje u ramenima ribolovaca već i svojevrsnu zbrku u odabiru zbog pomaknutih granica. Naime, nisu samo materijali za izradu štapova utjecali na idealne promjere i dužine blankova štapova. Strune koje su u posljednjih dvadesetak godina također doživjele revolucionarne pomake, svakako su svojim performansama utjecale i na duljinu štapova te na odnos veličine i raspored provodnika, a time i na rasterećenje samog blanka. Držači rola koji su isto poprilično uznapredovali ne traže više onako teška i debela uporišta tako da su dimenzije štapova i u tom segmentu pomaknute u odnosu na neke starije standarde.
Istina je da se optimalna dimenzija, primjerice, spinnerskih štapova kreće od 2,4 do 3 metra no taj je raspon tek dio priče. Akcija, težina izbačaja i na kraju krajeva tehnika za koju je kreiran štap nikako nije jedinstven i univerzalan parametar. Nikako nije svejedno pokušava li se popperom uloviti strijelka ili se nekom eging tehnikom love lignje. Ukoliko se primjerice s neke pozicije koja je u razini s morem lovi nekom spinnerskom tehnikom koja uključuje puno twichanja s vrhom oborenim prema moru, to će se jako teško izvoditi dugim štapom, tako da su kraći modeli tu u velikoj prednosti.
A svi oni koji misle da se s dužim štapom uvijek mogu dalje dobaciti, očito nisu svladali sve bacačke tehnike ni upoznali sve bacačke upredenice s kojima domet uistinu nije problem čak i kad su u pitanju najlakše varalice. Osim toga budući da se u većini varaličarskih tehnika koristi upredenica koja nema nikakvu istezljivost, pokreti štapa za animiranje varalica ne moraju biti dugi. I s minimalnim pokretima štapa s upredenicom je moguće kvalitetno voditi i animirati varalicu. Štapovi namijenjeni plovkarenju svojim dimenzijama vjerojatno najviše variraju. U zavisnosti od tehnike potrebna dužina se smanjuje ili povećava. Tako primjerice dužina od 6 ili 8 metara nije prevelika za nekakav bolognese štap dok se u lovu cipala nekakvim match pristupom dužina od 3 metra smatra gornjom granicom.
I s kraćim štapom daleki izbačaj
U surfcasting ribolovu je teško odrediti optimum jer se u toj disciplini treba rukovoditi i fizičkim predispozicijama ribolovca. Netko tko ima kraće ruke i niži stas teško će baratati štapom od 5 metara sa 150 grama olovnog opterećenja. Takva će osoba puno bolje rezultate postizati sa tzv. šaranskim modelima dugima 3,60 metara što je zapravo udvostručena prosječna visina odraslog muškarca. S takvom se polugom dometi od 100 metara postižu bez problema. Osim toga, spomenuta akcija i težina izbačaja su parametri koji govore o potentnosti štapa. U trenutku prije klasičnog zabačaja, štap se najprije povija u suprotnu stranu, nama iza leđa kada dostiže svoj maksimum u savijanju. Taj trenutak, neposredno prije izbačaja, u zavisnosti od akcije i težine izbačaja može imati vrlo različite momente sile. Tako se nerijetko i s kraćim štapovima mogu ostvariti dalji izbačaji nego s dužima upravo zbog tog pumpanja, koje omogućuje trenutni veći moment sile, toliko presudan za krajnji domet.
Ipak, generalno gledano, za surf štap se optimalnom duljinom danas smatra duljina od 4,2 metra što je ipak nešto više od 4 metra starog standarda.
Štapovi za lov s brodice, big game fishing
Štapovi za lov iz brodice, koji su nekada bili svedeni na 2,1 metar, danas bi teško mogli proći sito sastavljeno od tehnika i disciplina. Naime, iz brodice se lovi driftingom, panulom, jiggingom, kaburom, inchikuom, natjecateljskim priborom, poppingom... Dakle u startu definicija pada u vodu. Ipak, ne treba biti tolika cjepidlaka. Kad se kaže ribolov iz brodice, uglavnom se misli na udičarenje bijele ribe. U tom su segmentu ribolovci podijeljeni na dva tabora. Jedni zastupaju kraće štapove, ne duže od 2,7 metara pri čemu pojedini modeli jedva da prelaze 1,5 metara. Drugi pak tvrde da je s kraćim štapovima nemoguće loviti ako se lovi klasičnim dužim predvezima s tri prame. I teško da im se u tome može suprotstaviti. Ti duži štapovi su uglavnom teleskopski, duži od 4 metra, katkada i 5, s tim da se najčešće mogu skratiti uvlačenjem druge sekcije.
Klasični štapovi za big game fishing su standardnih dimenzija koje se kreću u principu od 1,7 do 2,1 metra i te se dimenzije povećavaju samo dodavanjem 'buta', ravnog ili zakrivljenog nastavka za zamaranje lovine iz borbene sjedalice ili ugradbenog nosača. Štapovi duži od 2,1 metar u ovakvom su ribolovu nezgrapni i nepraktični.
Štapovi za vertical jigging
A kad već pričamo o velikoj ribi, ne možemo ne spomenuti štapove za vertical jigging koji također nisu dugi. Njihova se dužina kreće od 1,7 do 2,1 metar. U toj je pak disciplini potreba za tankim a žilavim blankovima možda najizraženija. Naime, ribolovac mora cijelo vrijeme ribolova aktivno jigati, znači skokovito povlačiti tešku varalicu prema površini, što bi s teškim štapom bilo fizički nemoguće. A onda je tu i lovina koja je nerijetko teža od 30 kilograma.
Štapovi za vertical jigging i za ostale srodne jigerske tehnike su u pravilu jako lagani, vrlo žilavi i nosivi i naravno, skupi.
Ukoliko se želi kupiti bilo kakav štap za jedno popodne na rivi tada je najjednostavnije odabrati najjeftiniji model. No ako ste malo dublje u tome, tada se, slaže slagalica u čemu od velike pomoći može biti upućeni trgovac.Treba imati na umu da štap ne služi sam za zabačaj već da se štapom riba zamara i drži pod kontrolom. U nekim je situacijama dužim štapom uistinu lakše zadržati situaciju u svojim rukama, no katkada je to lakše napraviti s kraćim štapom. Osim toga, u ribolovu iz barke mnogim je ribolovcima presudna transportna dužina što je također stavka koju ne treba ignorirati.
Naravno, sve ovo o čemu sada pričamo je samo odraz trenutnog stanja. A hoće li i na koji način bliža ili dalja budućnost promijeniti i ove standarde, pokazati će vrijeme. Do tada se valja držati ovoga što imamo - duljina diktiranih materijalima i tehnikama uz neizbježnu dozu vlastite zdrave pameti i osobnog iskustva.
