MMPI
Foto: Pilgrim
U sklopu aktivnosti predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, u Opatiji se 10. i 11. ožujka održava Konferencija o pomorstvu i neformalni sastanak ministara prometa država članica Europske unije, kojem je domaćin hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković.
Prvi dan Konferencije namijenjen je širem krugu dionika, a uz europske ministre nadležne za poslove pomorstva i brodarstva, na skupu su sudjelovali i predstavnici europskih udruženja iz redova brodara, pomorskih zanimanja, posrednika pri zapošljavanju pomoraca, brodogradilišta i drugih predstavnika hrvatske, europske i svjetske pomorske industrije. Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili, u ime domaćina, državni tajnik, Josip Bilaver i Kitack Lim, čelnik Međunarodne pomorske organizacije.
Istaknimo kako je Republika Hrvatska kao zemlja predsjedateljica postavila ambiciozne ciljeve u pomorskom sektoru. Tako je ova konferencija obuhvatila teme poput konkurentnog i održivog pomorskog sektora, kao jednog od preduvjeta za razvoj unutarnjeg i vanjskog tržišta Europske unije.
U tom smislu održano je i nekoliko panel rasprava, s aktualnim temama u pomorstvu, uz izlaganja vodećih stručnjaka iz različitih grana svjetskog pomorstva.
Prvi panel na Konferenciji posvećen je jačanju unutarnjeg tržišta kroz daljnju digitalizaciju pomorskog sektora, na kojem su panelisti raspravljali o izazovima digitalne transformacije kao i o razvoju potpuno digitalnog administrativnog okruženja, koje bi sektoru pomorstva omogućilo smanjivanje troškova, ali i povećanja administrativne učinkovitosti s ciljem omogućavanja učinkovitog multimodalnog prometa.
Razmatrali su se izazovi s kojima se suočava europsko brodarstvo u nastojanju da zadrži kompetitivnu poziciju na svjetskoj razini. U tom smislu, pored ulaganja u nove brodove koji će imati manji negativan utjecaj na okoliš i izgradnju pomorske infrastrukture, važan faktor je digitalizacija poslovanja, u svrhu povećanja profitabilnosti transporta, što će poboljšati poziciju europskih brodara na unutarnjem i svjetskom tržištu.
Uz teme iznimno važne za razvoj digitalizacije, poput EMSW-a (European Maritime Single Window), digitalnog alata koji bi uvelike trebao skratiti administrativne poslove vezane uz svakodnevno poslovanje u brodskom transportu, e-teretnice, ili jedinstvenog elektronskog obrasca za carinske poslove i digitalnih uređaja za navigaciju unutarnjim plovnim putevima, u sklopu ovog panela razgovaralo se i o važnosti povezivanja postojećih sustava u jedan veliki sustav, s mogućnošću brze i učinkovite razmjene podataka. Time se smanjuje administrativno opterećenje i osigurava brži transport robe i putnika, bez zastoja i uskih grla uzrokovanih upravo administrativnim procedurama, a da bi se taj cilj postigao, u sustav je potrebno integrirati pojedinačne sustave iz različitih grana gospodarstva.
Drugi panel obuhvatio je teme sigurnosti, zaštite okoliša i održavanja konkurentnosti naše pomorske radne snage, kao i potrebe osiguranja visoke razine kompetencije europskih pomoraca. Hrvatska je prvenstveno tradicionalno pomorska država koja je poznata po visoko kvalificiranim pomorcima pa su se kroz ovaj panel raspravile teme poput nužnosti povećanja razine radnih uvjeta, ojačanja pomorskih klastera, kao i osiguranja visoke razine ravnoteže spolova u pomorskim zvanjima. Panel se bavio i problemom opadanja broja europskih pomoraca, razmatrajući što sve treba poduzeti kako bi pomorska zanimanja postala privlačnija građanima Europske unije. Posebno se to odnosi na poboljšanje uvjeta rada, jačanje pomorskih klastera, uz osiguravanje ravnoteže među spolovima pri zapošljavanju.
Na posljednjem panelu su sudjelovale i direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost, Maja Markovčić Kostelac, kao i zamjenica ravnatelja Opće uprave za promet Europske komisije, Maja Bakran Marcich koje su s ostalim panelistima razmotrile temu globalne borbe protiv klimatskih promjena kroz vodeću ulogu EU-a u usvajanju međunarodnih standarda zaštite okoliša. Također, panel je obuhvatio temu nedavno objavljene komunikacije Europske komisije, tzv. Green Deal, kao i provedbu Strategije Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o smanjenju emisija stakleničkih plinova s brodova. U aktualnom kontekstu globalne borbe protiv klimatskih promjena, u kojoj Europska unija ima vodeću ulogu kada je riječ o prihvaćanju međunarodnih standarda zaštite okoliša, razmatrat će se izazovi koje sa sobom nosi Green Deal, kao i IMO-ova strategija smanjenja emisije stakleničkih plinova s brodova. Za postizanje ciljeva zadanih u ovim strategijama, odnosno smanjenja emisija stakleničkih plinova i drugih štetnih utjecaja na okoliš, bit će potrebni zajednički napori svih dionika na tržištu, od luka i lučkih vlasti, proizvođača brodske i lučke opreme, brodograditelja, preko brodovlasnika do regulatornih tijela. U tu svrhu, pomorski sektor mora se okrenuti inovacijama i održivim rješenjima.
