Četvrtu kampanju sustavnih istraživanja na podvodnom prapovijesnom lokalitetu kod otočića Ričula u Pašmanskom kanalu, od kojeg se očekuje da rasvijetli slabo poznatu kulturu staru oko 3500 godina koja je prethodila Liburnima, nastavili su djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru
Ondje leže arheološki ostaci prapovijesnog naselja za kojeg tipološke i tehnološke osobine mnogobrojne i raznovrsne arheološke građe ukazuju da je život u njemu trajao tijekom kasnih odsječaka prapovijesti, a nastanak njegove monumentalne konstrukcije od kamena i drveta govori o materijalnoj kulturi srednjeg brončanog doba, stoji u priopćenju zadarskoga Sveučilišta.
U podmorju leže ostaci dugačkog umjetnog kamenog nasipa, kojim je obližnje kopno Tukljača nekoć bilo spojeno s otočićem Ričulom. On pripada vrsti gradinskih naselja koja su imala poluotočni karakter, koji je prapovijesnim zajednicama osiguravao zaštitu, ali i kontrolu plovidbenog puta uz istočnu obalu Jadrana.
U istraženim sondama otkriven je bogati kulturni sloj s mnoštvom drvenih pilona. Ulomci posuđa vrlo su česti. Prevladava neukrašeno keramičko posuđe za svakodnevnu uporabu, zaobljeni lonci, zdjele i šalice ravnoga dna, čiji pojedini primjerci imaju plastične trake ili bradavičaste ukrase. Takvi oblici posuđa javljaju se na istočnoj obali Jadrana i u njegovu zaleđu, uglavnom na prostoru cetinske i osobito posuške kulture, i to u ranom te na početku srednjeg brončanog doba. Kasnije su rijetki te predstavljaju arhaične oblike, ističe se u priopćenju.
U istraživanjima oko šest kilometara sjeverozapadno od Biograda na Moru, na morskome dnu dubine između dva i tri metra, sudjeluju arheolozi Mato Ilkić, Mate Parica, Dario Vujević i Vinka Milišić, a financijski ili logistički ga podupiru Ministarstvo kulture, općina Sveti Filip i Jakov i Alan Mandić iz Turnja.
