PGŽ
Stoljetnu tradiciju gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera, umijeću kraja koji živi od mora i uz more, prepoznalo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske dodijelivši mu status nematerijalnog kulturnog dobra te je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7587.
Tim je povodom ono i predstavljeno u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka konferencijom „Zaplovite s nama Kvarnerom“.
„Ovo je rezultat cijelog niza projekata i veliko priznanje uloženom trudu. Prije desetak godina smo krenuli s projektom Mala barka, a nastavili s Malom barkom 2 i Arcom Adriaticom, a njihov je cilj bio obnova tradicijskih barki i izgradnja interpretacijskih centara. Time smo našu pomorsku baštinu učinili vidljivom, kako kroz interpretacijske centre, tako i s velikim brojem obnovljenih barki koje sudjeluju na regatama i smotrama“ izjavio je privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan te ujedno najavio novi projekt koji je u pripremi.
Pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić je izrazila zadovoljstvo što je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske prepoznalo ovu inicijativu:
„Gradnja i plovidba tradicijskim barkama zaista jest dio naše povijesti. Stoga moramo uložiti maksimalne napore to umijeće prenijeti na mlade generacije, ali i iskoristiti potencijal onih koji se time još uvijek bave. Naravno, važno je educirati i lokalno stanovništvo te vjerujem da će ova vrijedna baština zauzeti značajno mjesto u turističkoj ponudi naše županije.“
„Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera“ spoj je nekoliko tradicijskih pomorskih obrta, vještina i znanja vezanih uz vještine drvene brodogradnje, dok plovidba podrazumijeva vještinu upravljanja barkom, kao i poznavanje geografije mora i vjetrova. U tom kontekstu kvarnerska brodogradnja ima male, ali specifične razlike koje prepoznajemo kao dio lokalnog identiteta. Nositelje baštine čine brodograditelji, ponegdje nazivani i kalafati, ali i korisnici brodica, kao i cjelokupna zajednica koja tradicijsku brodogradnju na Kvarneru prepoznaje kao dio svog identiteta.
„Na valorizacija naše kulturne tradicijske baštine radimo već godinama. Ono što gost može doživjeti kod nas neće sresti u drugim destinacijama. Veseli nas da i Europska komisija prepoznaje ovakvu potrebu kao i naš rad, čemu svjedoči i nagrada za najbolji projekt održivog turizma koju smo osvojili prošli tjedan“, izjavila je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera.
Uz moderiranje Jakova Karmelića, Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, muzejski savjetnici Tea Perinčić i Nikša Mendeš te Robert Mohović, predsjednikom Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre, razgovarali su o zaštiti, promociji i turističkoj valorizaciji jadranske pomorske baštine.
Govornici su istaknuli da se tijekom zadnjih 13 godina kampanje učinio značajan iskorak u području valorizacije nematerijalne i pomorske baštine. Istaknuto je da jedrenje tradicijskim barkama nije isto što i jedrenje suvremenim jedrilicama, ali i da je tijekom provedbe projekta obučen značajan broj osoba kako bi mogli uspješno jedriti tradicijskim barkama.
Tijekom razgovora spomenut je izazov kojeg suvremena zakonska pomorska regulativa nameće, budući da tradicijske barke nisu opremljene prema suvremenim standardima te je tu kontinuirana komunikacija i suradnja s nadležnim ministarstvima ključna.
„Važno je da kao društvo imamo svijest da dobivanje statusa nematerijalnog dobra nije kraj, već početak. Imamo baštinu s kojom trebamo dalje raditi, a važno je da zajednica pronađe način kako iskoristiti tu baštinu koja može biti generator daljnjeg razvoja“, zaključila je ravnateljica Muzeja Radić Štivić.
Podsjetimo, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i koordinacija udruga Tradicijska jedra Kvarnera i Istre predali su 2019. godine zahtjev za upisom gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera u okviru međunarodnog projekta „Mala barka 2“ te su upisani kao nositelji ovog nematerijalnoga kulturnog dobra.
