Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pokrenula je kampanju protiv izgradnje malih hidroelektrana na Balkanu jer je to igra u kojoj svi gubimo
Iako energiju crpe iz obnovljivih izvora, male hidroelektrane štetne su za okoliš jer zagađuju i isušuju rijeke. Osim toga, male hidroelektrane (mHE) nisu ni učinkovite — iako im je 2018. na Balkanu bilo dodijeljeno 70 % državnih poticaja, generirale su samo 3,6 % ukupne električne energije. Izgradnjom malih hidroelektrana svatko od nas gubi, i to višestruko: gubi rijeke i nacionalne parkove koji se isušuju, endemske vrste riba, plodno tlo, radna mjesta i još mnogo toga.
Da podigne svijest o svim ovim gubitcima, WWF je pokrenuo kampanju u regiji s ciljem obustave davanja državnih poticaja za male hidroelektrane jer bi bez njih većina od čak 2700 projekata izgradnje malih hidroelektrana na Balkanu bila neisplativa, a onda i zaustavljena.
Nemoj i ti biti gubitnik, potpiši peticiju na losingrivers.com i pridruži se borbi za spas rijeka na Balkanu.
Naša regija dom je posljednjim rijekama slobodnog toka u Europi, no one su danas pod velikim pritiskom. Državni poticaji glavni su razlog zašto je diljem Balkana planirano oko 2700 malih hidroelektrana. Ako se to ne zaustavi, stotine riječnih tokova biti će uništeno, odnosno, pretpostavlja se kako bi ovom izgradnjom mogli izgubiti 5000 km nedirnutih rijeka.
“Razvoj malih hidroelektrana jedna je od najvećih prijetnji rijekama na Balkanu. Kako bi stvar bila još apsurdnija, ovi se besmisleni projekti direktno sponzoriraju državnim sredstvima, a ne donose nikakvu korist niti energetskom sektoru, niti državi. Prepoznali su to i građani koji kroz različite inicijative pozivaju svoje države na zaustavljanje izgradnje malih hidroelektrana. Sada je pravo vrijeme da zemlje Zapadnog Balkana ukinu poticaje za uništavanje prirode i zaštite posljednje divlje rijeke Europe”, rekao je Zoran Mateljak, voditelj programa slatkih voda u WWF Adriji.
U zemljama Zapadnog Balkana, kroz proteklih deset godina, broj hidroelektrana snage do 10 MW se učetverostručio. Iz ovoga je jasno kako vlade zemalja u regiji daju prednost razvoju malih hidroelektrana. Podaci za 2018. godnu nam govore kako je na razini regije 70% svih poticaja za obnovljive izvore energije potrošeno na male hidroelektrane. Unatoč tome, one su proizvele svega 3,6% ukupne električne energije u regiji.
“Europska unija već je napustila sustav povlaštenih cijena za sve osim najmanje projekte, tako da je postojeći sustav poticaja u većini zemalja Zapadnog Balkana u opreci s napucima EU o državnoj pomoći za zaštitu okoliša i energiju”, objašnjava Pippa Gallop, savjetnica za energetiku jugoistočne Europe u organizaciji Bankwatch. “Vlade moraju pod hitno promijeniti zakone i pravilnike kako bi spriječile daljnje nepotrebno uništavanje naših rijeka.”
Nesrazmjerna ekološka i društvena šteta koju uzrokuju male hidroelektrane s obzirom na količinu proizvedene struje već je prepoznata od strane Energetske zajednice i tehničke stručne skupine Europske unije za financijsku taksonomiju, a nalazi se i u dokumentu EU o Načelima održivog razvoja hidroenergetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana. No, zemlje regije vrlo usporeno rade na diversifikaciji korištenja obnovljivih izvora energije i zaustavljanju poticaja.
“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine propustila je zaustaviti izgradnju malih hidroelektrana unatoč preporuci Parlamenta Federacije. Neobjašnjiv je ovaj nedostatak volje da se stane na stranu građana koji već godinama traže ovakvu odluku. Stoga pozivamo vlade oba entiteta da ponovno razmotre sve dokaze iz kojih se jasno može zaključiti kako projekti malih hidroelektrana donose korist samo privatnim investitorima, a građanima i prirodi čine izravnu štetu. Rješenje je jednostavno, potrebno je potpuno zaustaviti sve ove besmislene projekte”, ističe Mateljak..
“S obzirom da zemlje Zapadnog Balkana sada prolaze kroz procese postavljanja svojih politika i ciljeva vezanih uz proizvodnju struje iz obnovljivih izvora do 2030. godine, vrijeme je da zaustave poticaje. Umjesto toga, trebaju se usmjeriti alternativama koje imaju manji utjecaj na prirodu i ljude. One uključuju povećanja energetske učinkovitosti ili ulaganja u izvore energije poput sunca ili vjetra, za što postoji veliki potencijal u regiji, ako ih se ispravno planira i uz učešće javnosti”, zaključuje Gallop.
