WWF Adria
Foto: I. Bura, WWF
ZAGREB - Stanje ribljih stokova u Sredozemnom moru je najlošije na svijetu, prema izvješću UN-a za 2018. godinu. Hrvatska nije iznimka, a jedan od koraka ka promijeni tog stanja dogodio se danas u Zagrebu na radionici koja je okupila relevantne stručnjake iz područja ribarstva i upravljanja zaštićenim područjima.
Cilj radionice bio je razviti preporuke za mali gospodarski ribolov koje će biti kompatibilne s postojećim zakonima i politikama, a temeljene na iskustvima prikupljenima tijekom provedbe projekta FishMPABlue2, kada su testirani alati koji su razvijeni u prethodnom projektu, ujedinjeni u „Priručniku za upravljanje malim gospodarskim ribolovom u zaštićenim područjima“. Ti se alati mogu koristiti za upravljanje svim područjima u kojima je na snazi posebna regulacija ribolova (morska zaštićena područja, Natura 2000), a za čije je upravljanje zaduženo posebno upravljačko tijelo.
Iako su u proces donošenja odluka koje se tiču upravljanja ribarstvom u Hrvatskoj formalno uključeni i predstavnici ribara, u praksi je komunikacija između administracije i ribara opterećena politikom i privatnim interesima umjesto da se zasniva na krajnjem cilju - poboljšanju stanja prirodnih resursa te posljedično i ekonomije ribara i njihovih obitelji. Upravo zato, te odluke često ne prepoznaju lokalne specifičnosti područja ili su pak podložne političkim utjecajima raznih interesnih skupina. Rezultat toga je sve lošije stanje ribljeg fonda.
Stručnjaci su diskutirali o pravnim problemima s kojima se suočavaju u sektoru ribarstva, kao i o predloženom modelu upravljanja i o drugim morskim zaštićenim područjima u kojima se predloženi model upravljanja može implementirati. Sastavljene su i preporuke za izmjenu postojećih zakonskih i podzakonskih akata vezanih uz ribarstvo u zaštićenim područjima na moru.
Kao rješenje sveprisutnog jaza između ribara i nadležnih administracija, WWF predlaže u međunarodnoj praksi već dokazan model zajedničkog upravljanja (co-management) koji je testiran i kroz projekt FismMPABlue2. Taj princip zagovara da se odluke u upravljanju ribarstvom donose uz zajedničko učešće ribara, administracije, znanstvenika i drugih zainteresiranih aktera.
„Prema svojoj suštini co-management model upravljanja u ribarstvu mogli bismo definirati kao participativni model upravljanja morskim resursima koji pretpostavlja sudjelovanje svih relevantnih dionika“, istaknuo je Mosor Prvan iz WWF Adrije, voditelj projekta FishMPABlue2. „Zajedničko upravljanje je stanje svijesti i promjena se ne može dogoditi preko noći. No imamo dobar primjer iz Katalonije gdje su u jednom desetljeću uspjeli, a mi trebamo slijediti taj primjer. Donositelji odluka, lokalno stanovništvo, ribari, znanstvenici i pripadnici organizacija civilnog društva ovisno o tipu teritorija i predstavnici upravljačkog tijela zaštićenog područja trebaju zajednički sudjelovati u kreiranju i provedbi upravljačkih odluka temeljenih na načelu održivog razvoja, cjelovitog pristupa ekosustavima te zaštite morskog ekosustava."
Na radionici u zagrečkom hotelu Esplanade bili su predstavnici Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Ministarstva poljoprivrede, djelatnici bivše Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (trenutačno također zaposlenici MZOE), predstavnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, zaštićenih područja (NP Mljet, PP Lastovo, PP Telašćica) te udruga Biom, Sunce i WWF Adria. Radionica je organizirana unutar projekta FishMPABlue2 koji financira Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) kroz Interreg Mediterranean program.
