Neobično je da nijedan drugi američki parobrod nije preplovio Atlantik u sljedećih gotovo 30 godina. Zanimanje za brod bilo je ogromno. Neki su nagađali da bi se SS Savannah mogao upotrijebiti za oslobađanje Napoleona Bonapartea, koji je u to doba bio u britanskom zarobljeništvu na otoku Svetoj Heleni, usred Atlantskog oceana.
Dvadesetog lipnja 1819. godine prvi je put jedan brod s parnim pogonom preplovio Atlantski ocean. Dakako, u ono doba bila je to velika senzacija, a i danas je zanimljivo i neobično da nakon tog uspješnog pothvata nijedan drugi američki parobrod nije preplovio Atlantik u sljedećih gotovo 30 godina.
Brod se zvao SS Savannah i imao je hibridni pogon – jedra i parni stroj – što je bilo karakteristično za prve parobrode. Naime, SS Savannah trebala je u normalnim uvjetima ploviti pomoću jedara i tako štedjeti gorivo, a samo u slučajevima kad ne bi bilo vjetra trebala je uključiti parni pogon. Njen parni stroj imao velike dimenzije. Klip je bio promjera čak 1 metar, a imao je hod od oko 152 centimetra. Proizvodio je oko 90 konjskih snaga. Zbog veličine parnog kotla i stroja, glavni je jarbol na brodu morao biti izgleda smješten više prema krmi nego što je inače bilo uobičajeno. Brod je nosio čak 75 tona ugljena i 90 kubičnih metara drveta. Parni stroj nije okretao propeler, nego kotače s lopaticama, promjera gotovo 5 metara.
SS Savannah bila je američke proizvodnje i isplovila je iz SAD-a u svibnju 1819. godine, a nakon 29 dana i 11 sati putovanja, pristala je u engleskom gradu Liverpoolu. Zanimanje za brod bilo je ogromno. Neki su nagađali da bi se SS Savannah mogao upotrijebiti za oslobađanje Napoleona Bonapartea, koji je u to doba bio zarobljen na otoku Svetoj Heleni, usred Atlantskog oceana. Naime, navodno je upravo u to vrijeme Napoleonov brat Jerome Bonaparte ponudio veliku nagradu onome tko uspije osloboditi bivšeg cara.
