Piše: Marijo Kavain / Slobodna Dalmacija
Kraj prošle godine bio je određen kao približan rok za primopredaju prvog od pet naručenih ophodnih brodova za potrebe Ministarstva obrane, odnosno Obalne straže.
Ugovoreni su krajem 2014. godine, a prvi je brod trebao biti predan krajem ožujka 2016. godine., no niti jedan još nije u sastavu HRM-a čiji je Obalna straža dio.
S predviđenom flotom novih brodova, dobili bi jednu od modernijih i opremljenijih Obalnih straža sposobnu za potpunu kontrolu i zaštitu našeg mora, kako teritorijalnih voda tako i proglašenog Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa.
No, brodova još nema. Nakon porinuća prvog u lipnju prošle godine, u tijeku je, prema neslužbenim informacijama, opremanje unutrašnjosti i montaža naoružanja i navigacijske opreme, nakon čega treba pristupiti završnim testiranjima broda kako bi se utvrdilo postiže li tražene karakteristike. Prema najavama iz prošlog lipnja, brod je trebao biti predan tri mjeseca nakon porinuća, dakle u rujnu prošle godine.
Projekt flote brodova za Obalnu stražu vrijedan nešto manje od 400 milijuna kuna bio je planiran kako bi Hrvatska stekla sposobnost kontrole i nadzora proglašenog Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa.
Trenutno Obalna straža raspolaže s četiri ophodna i dva školska broda naslijeđena od JNA. Kako je riječ o vojnim brodovima, i već prilično potrošenih resursa, njihova upotreba u svrhe nadzora kakvog bi trebala provoditi Obalna straža prilično je ograničena.
Top od 30 mm i raketni lanseri Ophodni brod porinut u splitskom škveru dug je 43 metra, a elektronička i ostala oprema bi posadi trebala omogućiti djelovanje po noći, kao i po danu. Predviđen je kapacitet broda 17 ljudi uz autonomiju od deset dana na moru. Od naoružanja tu bi trebala biti oružna stanica s topom od 30 mm te dvije ručne strojnice od 12,7 mm i četiri ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna lansera. Brod bi trebao imati i krmenu rampu i diverzantsku brodicu. |