Hina
Foto: Nenad Junek/HOJK
Kada je zbog COVID-a veći dio svijeta bio u lockdownu, fotografije divljih životinja kako lutaju ulicama gradova i pad razine zagađenje zraka naveo je mnoge da povjeruju kako bi pandemija mogla biti prekretnica u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, no te nade blijede.
Posebni izaslanik UN-a za oceane Peter Thomas je na konferenciji u Lisabonu o napretku u zaštiti morskog života na otvorenim morima nažalost konstatirao da je to bilo kratkog vijeka i da su se ljudi vratili starim navikama.
Čim su ukinuta ograničenja, pokazalo se da je oporavak prirode bio privremeni fenomen, rekoa je Thomas.
- Priznajmo. Vratili smo se starim navikama, guramo se u prekrcanim zrakoplovima i zatrpavamo naše ulice plastikom, rekao je izaslanik UN-a.
No Thomas se i dalje nada da će članice UN-a ove godine postići konsenzus oko sporazuma za zaštitu oceana od eksploatacije, nakon što su to propustili učiniti u ožujku.
Čak 11 milijuna tona plastike završi u oceanima svake godine, a ta bi se brojka do 2040., ukoliko se ne smanji proizvodnja jednokratnih kanistera, mogla utrostručiti, upozorava Thomas, nazivajući to "planetarnom kugom".
Predviđa da bi pravno obvezujući sporazum o zagađenju plastikom mogao biti finaliziran do kraja 2024.
- Od kada sam rođena, umrlo je 50 posto oceanskog života i ako ljudi koji imaju moć ne djeluju, umiranje oceana će se nastaviti, rekla je aktivistica Sophie Miller.
Thomas upozorava i na nove izazove zbog, primjerice, dubokomorskog rudarenja. To uključuje usisavanje stjenja i kamenja s oceanskog dna koje sadrži kobalt, nikal i druge metale. Vjeruje da će se uskoro donijeti dokument koji bi to zaustavio.
Greenpeace upozorava da će bez provedivog sporazuma biti "gotovo nemoguće" do 2030. zaštititi 30 posto oceana, što je minimum koji je potreban da bi se velika mora oporavila.
Konferencija UN-a o oceanima okuplja 7000 sudionika iz preko 100 zemalja. Thomas tvrdi da hitno treba dekarbonizirati brodarsku industriju i naći alternativu plastici.
