Većina ljudi ne zna tko je i kako ulovio ribu koju kupuju i pripremaju, a to je vrlo važan segment cjelokupnog putovanja kojeg proizvodi iz ribarstva prijeđu od mora do naših stolova.
Prevladavajuće je mišljenje da je ribarstvo muški posao pa bi nas mogla začuditi činjenica da gotovo 50% radne snage u ribarskom sektoru, uključujući ribarstvo i akvakulturu, čine žene. Također, 90% zaposlenih u procesu prerade proizvoda iz ribarstva na kopnu su žene. Unatoč svojoj širokoj zastupljenosti i važnoj ulozi u ribarskom sektoru, ženska radna snaga je najčešće nevidljiva, a posljedice toga su znatno manje plaće i vidljivo gori uvjeti rada u odnosu na muške kolege. Od 100 najvećih svjetskih kompanija u sektoru ribarstva, na čelu samo jedne nalazi se žena.
Na Međunarodni dan žena usmjerimo pozornost političara i privatnog sektora na ovaj važan problem. Osim činjenice da rodna ravnopravnost u sektoru ribarstva osnažuje lokalne zajednice, vrlo je važan njen doprinos društvenoj i okolišnoj održivosti.
Prošle je godine Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) predstavila izvještaje o ulozi žena u ribarskoj industriji i posebnoj osjetljivosti žena i djevojčica na klimatske promjene te učincima koji dodatno pogoršavaju već postojeće nejednakosti u društvu.
WWF-ov izvještaj „Osnaživanje žena u obalnim zajednicama u svrhu smanjenja utjecaja klimatskih promjena“ (Empowering Women in Marine Communities to Mitigate Impacts of Climate Change), objavljen u rujnu prošle godine, pokazuje potrebu za osnaživanjem uloga žena u okviru europske morske politike. Također, pokazuje potrebu da se uloga žena bolje integrira u politike zaštite okoliša te razvojne politike uopće, a kako bi se osigurala isporuka održivih proizvoda iz ribarstva i sigurnost hrane na svjetskoj razini.
Dominantnost muškaraca u ribarskom sektoru očigledna je i u procesima donošenja odluka iz kojih su žene često izostavljene. Istraživanja su pokazala da uključivanje žena u upravljanje prirodnim resursima, uključujući mora i oceane, povećava prilike za provođenjem održivijih upravljačkih procesa među svima uključenim u iskorištavanje pojedinih resursa.
„Ustrajanje na ravnopravnosti važno je jer omogućava sagledavanje i rješavanje problema iz različitih perspektiva, svaka od kojih donosi određena znanja, vještine i taktike u upravljanju te korištenju prirodnih resursa. U sve kompleksnijim globalnim uvjetima održivi razvoj ne može biti zadovoljen bez te osnovne rodne ravnoteže“, rekla je Petra Remeta iz WWF Adrije.
Pozitivni učinci rodne ravnopravnosti u ribarskom sektoru uključuju:
Održivije ribarstvo i poboljšanje ekonomskih rezultata;
Povećanje svjetskog BDP-a u prosjeku za 35%*;
Bolje rezultate u ribarskom sektoru zbog činjenice da većina zaposlenih u preradi proizvoda iz ribarstva čine žene;
Osiguravanje jednakih mogućnosti ženama i djevojkama potaknut će održivost gospodarstava i doprinijeti čovječanstvu u cjelini;
Studije pokazuju da unaprjeđenje rodne ravnopravnosti može doprinijeti održivom iskorištavanju morskih resursa.
Mogu li potrošači doprinijeti poboljšanju rodne ravnopravnosti u ribarskom sektoru?
„Kao potrošači u zemljama sa srednjim i visokim dohotkom moramo vrlo izričito zahtijevati veću društvenu i okolišnu odgovornost cjelokupnog privatnog sektora, što podrazumijeva i bolje uvjete rada za žene. Kada govorimo o proizvodima iz ribarstva, preporuka je kupovati u onim supermarketima, ribarnicama ili restoranima koji jamče održivost svojih ponuda“, predlaže Danijel Kanski iz WWF Adrije.
Potrošači bi trebali nastojati kupovati iz održivih i odgovornih izvora, informirati se o tome gdje i kako je riba ulovljena ili uzgojena te pratiti preporuke u WWF-ovom vodiču za održive proizvode iz ribarstva. Osim toga, WWF-ov morski kalkulator pomaže u razumijevanju utjecaja naših odabira na klimu pa time i društvo u cjelini.
