Autor: Albert Petrović / HRT
Foto: Danijel Frka / Facebook
U novoj epizodi iz serije priča o potopljenim brodovima u Jadranu, istraživač podmorja Danijel Frka vraća nas u veljaču 1956. kada je iz senjske luke, uslijed orkanske bure, nestao i potopljen talijanski parobrod Regolo.
Bio je to omanji i spori brod, nosivosti 813 tona, s posadom od 13 članova kojoj je na čelu bio kapetan Mate Lekić, rodom iz Nerezina. Utoliko je čudnije što se, poznavajući ćudi senjske bure, oglušio na prijedlog senjskog lučkog kapetana da isplovi prema Rijeci gdje bi bio zaštićeniji od nevremena.
Dapače, uz do vrha napunjene štive odlučio je na palubu ukrcati dodatni teret, a od domaćina je zatražio samo dodatne konope i čeličnu užad da se bolje veže za rivu.
Već prije večeri tog 8. veljače zapuhala je orkanska bura praćena snijegom, a temperatura se spustila na -17°C! Oni koji su idućeg jutra pogledali kroz zamagljene prozore mogli su, u poluzaleđenom moru, vidjeti tek ostatke konopaca i puknuti lanac od sidra kojima je brod bio vezan. Brodu nije bilo ni traga.
Tek prekosutra, kada je vrijeme to dopustilo, spasilački brod je isplovio put Krka, da bi kod Glavine, blizu Vrbnika, u moru pronašao tijela osmorice članova posade. Ostala petorica, kao ni brod, nisu pronađena.
Još kao osmoškolac dobio sam na dar knjigu "S.O.S. na Jadranu", u kojoj sam pročitao o misteriju parobroda Regolo i već tada počeo maštati da ću ga baš ja sa svojim prijateljima pronaći, kaže Danijel Frka.
"Od 2015. do 2017., u dvije ekspedicije pretraživali smo podmorje oko Krka, pokrivši pedesetak nautičkih milja... bez uspjeha. I konačno, 2017. dobili smo dojavu od jednog udičara iz Rijeke koji je tvrdio da ima vjerojatnu poziciju broda jer ga je locirao na sonaru. Marino Brzac i ja odjurili smo gumenjakom na poziciju i zaista pronašli brod na dubini od 66 metara i 800 metara udaljenosti od obale Krka", pripovijeda naš sugovornik.
"Iduće godine kolega Miro Baričić i ja spustili smo se prvi puta, pravo na brod. On leži pramcem zarinut u mulj, dok mu je krma uzdignuta iznad morskog dna, pa se može preroniti ispod kobilice. Na brodu je sve onako kako je bilo u trenutku potonuća: jarboli, dimnjaci, sve je na svom mjestu, osim drvenih dijelova koji su istrunuli" objašnjava Frka.
