WWF Adria, Udruga Sunce i Zelena Istra više su puta upozoravali na problem manjkavog uređenja obale – ne provode se postupci procjene utjecaja na okoliš prilikom nasipavanja, koncesionari uređuju plaže prema svojoj volji i bez potrebnih dozvola, a lokalna tijela dohranjuju plaže zemljom i građevnim otpadom te se ne provodi kontrola materijala kojim se plaže dohranjuju. Sve to neupitno utječe na morski okoliš i važna staništa u priobalnom pojasu, a naposljetku ovakvim aktivnostima oblikujemo obalu koja ni po čemu nije karakteristična, ni autentična za Hrvatsku.
Izrazito je problematično što nakon već izvršenih bespravnih radnji na morskoj obali rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje, štoviše, mnogi postupci odobre se nakon što je nasipavanje već provedeno.
Ipak, Udruga Sunce svjedoči i nekim dobrim primjerima iz prakse kada su nadležna tijela u inspekcijskom postupku svoje ovlasti koristila u svrhu zaštite okoliša.
Betoniranje obale u Seget Vranjici
Bez prethodno pribavljene suglasnosti te protivno ugovoru o koncesiji, koncesionar je betonirao prirodne kamene škrape u Seget Vranjici u ukupnoj površini od 416 m2. Nakon što smo prijavu proslijedili Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ovlašteni inspektor izašao je na teren te naložio počinitelju povrat pomorskog dobra u prvotno stanje sukladno njegovoj prirodi i namjeri. Također, unutar rješenja Ministarstva precizirane su metode uklanjanja koje će rezultirati s najmanjom štetom za okoliš.
Možemo samo zamisliti kako bi naša obala izgledala i što bi uopće ostalo od nje da svatko na ovakav način uređuje obalu po svojoj mjeri, stoga pozdravljamo ovo rješenje Ministarstva u nadi da će i drugi inspektori u sličnim slučajevima koristiti mjeru povrata u prijašnje stanje i spriječiti devastiranje obale.
Nasipavanje plaže Osejava u Makarskoj
Udruga Sunce na servis Zeleni telefon redovito zaprima prijave neadekvatnih dohrana i bespravnih nasipavanja plaža na Makarskoj rivijeri. Jedan takav primjer je i ovogodišnje „uređenje“ plaže Osejava u Makarskoj nakon čega je u moru nastala velika smeđa mrlja i zamućenost.
U inspekcijskom postupku utvrđeno je da je Grad Makarska nasipavao plažu zemljom te neopasnim mineralnim građevnim otpadom nastalim građenjem dječjeg vrtića. Također je utvrđeno da je Grad Makarska investitor u postupku gradnje vrtića kao i u zahvatu nasipavanja plaže Osejava, a da je trgovačko društvo Builder d.o.o. u oba slučaja izvođač radova. Dakle, da pojednostavimo, Grad Makarska je građevni otpad koji je nastao prilikom gradnje vrtića, umjesto adekvatnog zbrinjavanja, samo prebacio na susjednu plažu i to nazvao uređenjem plaže.
S obzirom da je Elaboratom zaštite okoliša za nasipavanje i uređenje predmetne plaže predviđeno korištenje kamenog materijala, a ne zemlje i kamenja od iskopa, Inspekcija zaštite okoliša izdala je Makarskoj prekršajni nalog zbog odbacivanja otpada u okoliš.
Pozitivnih primjera u praksi ima, ali uređenje brojnih plaža i dalje je izvan kontrole i nadzora nadležnih tijela. Ukoliko želimo sačuvati ekosustave Jadranskog mora, način na koji će se održavati plaže ne smije biti ostavljen samovolji pojedinaca unutar lokalnih tijela, a svako mijenjanje obalne linije obavezno mora proći postupke procjene utjecaja zahvata na okoliš kako bi se izabralo održivo i okolišno najprihvatljivije rješenje.
___________________________________________________________________________
Projekt SEAS provodi se uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova, a projektni partneri su nam Udruga Sunce, Udruga Zelena Istra, Urbanex d.o.o. i University of South-Eastern Norway (USN).
