Autor: Mateja Delija/V.G./Dnevnik/HRT
Znanstvenici projekta TREC, međunarodne ekspedicije za proučavanje obalnih ekosustava cijelog europskog kontinenta, po prvi put borave u Hrvatskoj. Dio tima koji okuplja više od 70 institucija iz 21 države istraživanja na našoj obali obavlja uz prisutnost znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Nakon Atlantika, Baltičkog i Sjevernog mora te Sredozemlja istraživački brod ''Tara'' usidren je u Neretvanskom kanalu, a na kopnu su mobilni laboratoriji. Sakupljaju se uzorci morske vode, tla i zraka na području ušća Neretve.
- Namjera ili cilj projekta je u konačnici imati odgovore koliko okolišni pritisci i čovjekovi pritisci mijenjaju priobalne ekosustave na kojima živi najviše stanovništva Europe, kaže Sanja Matić Skoko, prof.dr.sc, znanstvena savjetnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
- Imamo nekoliko sustava za filtriranje vode. Prikupili smo gotovo 40 litara i puštamo ih kroz različite pumpe za vodu. Zanimaju nas sve vrste organizama - bakterije, virusi, nekoliko vrsta molekula i hranjive tvari. Dakle, sve što se može pronaći u vodi, govori Tina Enders, znanstvenica Eurospkog laboratorija za molekularnu biologiju.
- Također, prikupljamo čestice aerosola. Sakupljamo i biljke, bilježimo sve različitosti kako bismo imali holistički pristup obalnom ekosustavu, kaže Severin Bellè, znanstvenik Eurospkog laboratorija za molekularnu biologiju.
Lokacije za istraživanje na našem području birale su se prema kriterijima utjecaja čovjeka na okoliš. Ušće Neretve posljednja je postaja nakon Ražanca, Splita i Podgore.
- Gleda se koliko je razvijena čovjekova djelatnost, znači gotovo gdje nema nikakvog pritiska od strane čovjeka do recimo ovog područja gdje ipak imamo određene infrastrukture kao što je luka, kao što je agrikultura odnosno poljoprivreda, objašnjava profesorica Sanja Matić Skoko.
- Sakupljeni su svi uzorci i sad će to ići na daljnju obradu u laboratoriju te poslije kompjutersko - statističku obradu podataka da bi se mogli izvući neki podaci iz ove ekspedicije, dodaje Mišo Pavičić, viši asistent na Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
Što bi trebalo potrajati oko godinu dana, a slijede rezultati koji će pokazati stanje obalnog ekosustava i možda bolje objasniti prirodne promjene.
Što su istraživači otkrili?
Ekosustav naše obale, pa i cijele europske obale, je jako osjetljiv jer je izložen različitim stresovima, bilo da je riječ o onima koji su pod utjecajem čovjeka ili su uvjetovani klimatskim promjenama.
- Turizam, poljoprivreda, marikultura, pa i gradovi koji su smješteni duž naše obale, sve su to čimbenici koji utječu na mikro i makro bioraznolikost morskih ekosustava. I toga trebamo biti svjesni. Jadran je oligotrofno more - more siromašno nutrijentima i monitorinzi koji se kontinuirano provode u našim vodama ukazuju da je većina vodnih tijela u dobrom ili vrlo dobrom stanju te da je to stanje potrebno i dalje zadržati, rekla je Tanja Šegvić Bubić, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split.
Naglašava kako je najveći problem odgovorno i održivo korištenje morskih resursa.
- Dakle, integralno upravljanje morskim sustavima, prepoznavanje korisnika područja i stavljanje u kontekst prostornog planiranja je jedan od najvećih izazova, kazala je Šegvić Bubić.
