Autor: Valkyrie Blu/Znanost.hr
Foto: Nenad Junek
Jesu li mikrobne zajednice važni rani indikatori promjena morskog okoliša te mogu li ponuditi odgovor na neke od izazova s kojima se suočavaju programi zaštite mora, samo su neka su od pitanja koja u sklopu projekta MicroLink istražuje multidisciplinarni tim pod vodstvom dr. sc. Ines Petrić iz Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju i biotehnologiju IRB-a.
Riječ je o projektu punoga naziva ‘Struktura i funkcija mikrobnih zajednica kao karika koja nedostaje pri procjeni stanja okoliša u obalnim zonama pod antropogenim opterećenjem’ (IP-2020-02-6510), kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.
Projekt uz znanstvenike s IRB-a okuplja i znanstvenike i stručnjake s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Sveučilišta Algebra te međunarodne kolege s Centra za istraživanje okoliša u Njemačkoj, Sveučilišta u Thessalyu u Grčkoj te Instituta Jožef Štefan u Sloveniji.
Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se nameću morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Pritisci onečišćenja iz velikih gradova, industrije, poljoprivrednih djelatnosti i akvakulture, gubici i degradacija staništa, širenje invazivnih vrsta te klimatske promjene dovele su do znatnih promjena u morskim ekosustavima, vidljivih na svim trofičkim razinama.
Kako bi očuvale Sredozemlje, te njemu pripadajuće Jadransko more kao ekosustave iznimne i velike biološke raznolikosti, mediteranske zemlje su potpisale niz inicijativa i obveza, uključujući Mediteranski akcijski plan UN-a, Barcelonsku konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, EUROMED, Direktivu o pomorskom prostornom planiranju i integriranom upravljanju obalnim područjem, kao i Okvirnu direktivu o vodama (ODV, 2000/60/EC) te Okvirnu direktivu o morskoj strategiji (ODMS, 2008/56/EC).
