U četvrtak 24. i petak 25. listopada Ravenna će biti središte pomorskog turizma na Jadranu. Više od 200 sudionika i 40 govornika već se registriralo za dvodnevni događaj koji se sastoji od rasprava i poslovnog umrežavanja
Pretpregled saznanja iz Turističkog izvješća o Jadranskom moru iz 2024.: više od 37 milijuna kretanja putnika očekuje se do kraja godine u jadranskim lukama, uključujući krstarenja, trajektni i hidrogliserski promet. U području djeluju 344 marine s ukupnim brojem vezova koji prvi put premašuje 80 000
Iščekivanje raste za sedmo izdanje Adriatic Sea Foruma – krstarenje, trajekti, jedrenje i jahte, putujućim međunarodnim događajem posvećenim pomorskom turizmu na Jadranu koji je osmislio i organizirao Risposte Turismo, ove godine u suradnji s Lučkom upravom Ravenne i s podrškom grupacije Edison i Bassani, koji će se prema rasporedu odviti u Ravenni u četvrtak 24. i petak 25. listopada.
Registrirano je 200 sudionika i više od 40 govornika, a svi će biti prisutni u Ravenni
Uz još nešto manje od tri tjedna za odlazak na forum, više od 200 sudionika već se registriralo za pohađanje događaja koji će se na dan otvorenja održati u ugodnom okruženju gradskog kazališta Dante Alighieri, a sljedećeg dana u palači Rasponi dalle Teste.
Oko 40 govornika sudjelovat će u brojnim susretima koji će se odvijati tijekom dvodnevnog događaja u Ravenni, predstavljajući ne samo sedam zemalja koje zauzimaju dvije obale Jadrana (Italija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Crna Gora i Slovenija), već i druge zemlje poput Francuske i Njemačke koje zanima saznati više o trendovima i izvedbi u vezi s pomorskim turizmom u području s više od 150 turističkih odredišta u 25 regija.
Izdvajamo neke od govornika na forumu: Alessandra Priante, predsjednica ENIT-a – Talijanske nacionalne turističke agencije; Pavle Tripković, državni tajnik Ministarstva prometa i pomorstva Vlade Crne Gore; Kristijan Pavic, CEO ACI Marina; Miha Zupanc, CEO Marine Portorož; Roberto Perocchio, predsjednik Assomarina; Giovanni Acampora, predsjednik Assonautice; Rodolfo Giampieri, predsjednik Assoportija; Christoph Schladör, potpredsjednik Dekarbonizacije karnevalskog pomorstva; Leonardo Massa, potpredsjednik MSC Cruisesa za južnu Europu i Explora Journeysa; Sotir Ben Cipa, predsjednik turističke udruge Saranda; Georgios Vagiannis, direktor novogradnje za TUI Cruises; Ana Karina Santini, AVP za razvoj međunarodnih odredišta, Royal Caribbean Group; Sylviane De Tracy, direktorica istraživanja i razvoja u krstarenju za Ponant; Francesca Benati, viša potpredsjednica Travel Sellera Europe i generalna direktorica Amadeusa za Italiju i Manjola Shehu, direktorica marketinga i prodaje AirAlbanije.
„Drago nam je prvi put dovesti Adriatic Sea Forum – krstarenje, trajekti, jedrenje i jahte u Ravennu, grad koji je u proteklim godinama značajno ulagao i time pokazao svoju želju da se usredotoči i na pomorski turizam kao pokretač rasta”, rekao je Francesco di Cesare. „U sedmom izdanju foruma”, nastavio je, „još jednom će se ponuditi važnu priliku za učenje i sudjelovanje, uključujući sva poduzeća u sektorima krstarenja, trajekata i nautike koja zanima saznati više o trenutačnoj situaciji, trendovima i izgledima za pomorski turizam na ovom području.”
„Činjenica da je Risposte Turismo prvi put odabrao Ravennu da ugosti ovogodišnje izdanje Adriatic Sea Foruma – događaja od međunarodne važnosti – jasna je naznaka uloge koju naš putnički terminal teži igrati na Jadranu u nadolazećim godinama”, objasnio je Daniele Rossi, predsjednik Lučke uprave Ravenne. „U luci Ravenni”, Rossi je nastavio, „već neko vrijeme radimo na ponovnom pokretanju sektora krstarenja i segmenta nautičkog sektora u kojem se ovo područje ističe. U posljednjim je godinama mnogo toga postignuto, a još će se više toga učiniti u neposrednoj budućnosti radi provođena vizije razvoja tih aktivnosti kojom se mogu nuditi jamstva za cijeli opskrbni lanac sektora koji uključuje brojna poduzeća i zapošljava tisuće ljudi. Sve se to čini pod budnim, neprekidnim nadzorom okoliša i održivosti, što je postalo ključan čimbenik u svim planovima za razvoj lučkih aktivnosti. Primjeri tog pristupa uključuju projekt za sustav priključaka kod pristajanja na obalu u putničkom terminalu, čime se brodovima omogućuje da isključe svoje dizelske motore tijekom zaustavljanja u luci, s jasnim prednostima za okoliš (priključivanje tijekom pristajanja napaja se zelenom energijom proizvedenom u velikom fotonaponskom pogonu kojeg je izgradila Lučka uprava), projekt za Parco delle Dune u Porto Corsiniju (veliko zeleno plućno krilo od 12 hektara koje se sastoji od dvaju parkova s posjetiteljskim sadržajima i biciklističkim i pješačkim stazama, isprepleteno nizom usluga i opreme za podržavanje Terminala) i projekt za izgradnju nove pomorske postaje, namijenjen da bude jedan od ekološki najodrživijih u sektoru”, Rossi je zaključio.
Očekivani protoci pomorskog turizma do kraja 2024.: pregled Turističkog izvješća o Jadranskom moru
Forum će se prema tradiciji otvoriti predstavljanjem novog izdanja Turističkog izvješća o Jadranskom moru, istraživačkog dokumenta kojeg je izradio Risposte Turismo koji već dulje od desetljeća analizira protoke, dimenzije i prirodu pomorskog turizma na Jadranu, kao i smjerove u kojima se sektor kreče.
Prema pretpregledima koje su omogućili analitičari venecijanskog društva za istraživanje i savjetovanje kretanja putnika (ukrcaj, iskrcaj i provoz) u jadranskim lukama vjerojatno će premašiti 37 milijuna (više od 4,9 milijuna od krstarenja, 6,7 % više no 2023., i više od 32,5 milijuna od trajekata i hidroglisera, 2,1 % više no 2023). Tim se brojkama mora dodati brojne nautičke turiste koji često posjećuju ovo područje, pridružujući se redovitim korisnicima brojnih dostupnih marina.
Detaljnije, u segmentu krstarenja Italija i Hrvatska zadržat će najviša mjesta u kretanjima putnika (dva milijuna) i poziva putnika (1316). Vrijedi napomenuti kako se tijekom proteklih deset godina, iako su brojevi putnika na krstarenjima ostali prilično stabilni (4,8 milijuna u 2015. nasuprot 4,9 milijuna u 2024.), koncentracija prometa krstarenja značajno promijenila: dok su u 2015. tri najprometnije luke (Venecija, Dubrovnik i Krf) činile 64 % prometa krstarenja, sada čine samo 38 %. Time se pokazuje poboljšanje u raspodjeli protoka diljem jadranskih luka, ali i pomak u ravnoteži slijedom regulativnih mjera u Veneciji.
Poredak luka na Jadranu na kraju 2024. prikazat će Krf na prvom mjestu (s više od 700 000 kretanja putnika i više od 380 poziva) ispred Kotora (s, po prvi put, više od 600 000 kretanja putnika i 485 poziva, rekord na jadranskom području) i Dubrovnik (542 000 kretanja putnika, daleko od rekordnih 1,08 milijuna zabilježenih u 2013.).
Luke za krstarenja na Jadranu koje su zabilježile značajan porast u kretanjima putnika uključuju Pulu (+155 % u usporedbi s 2023. s 3000 kretanja putnika), Igoumenitsu (+67 % sa 7000 kretanja putnika) i Brindisi (+42 % sa 104 000 kretanja putnika).
U vetu trajektnog i hidrogliserskog segmenta na popisu zemalja krajem ove godine na vrhu će biti Hrvatska, obuhvaćajući oko 69 % kretanja putnika na ovom području (pribl. 22,5 milijuna, uzimajući u obzir i unutarnje rute, s pribl. 12 milijuna kretanja putnika), uglavnom zahvaljujući rezultatima koje su zabilježili Split (5,6 milijuna, s 2,9 milijuna u vezi unutarnjih ruta) i Zadar (2,6 milijuna, s 1,5 milijuna u vezi unutarnjih ruta). Druga je Grčka s lukama Igoumenitsa (s brojevima po prvi put većim od tri milijuna), Krf (1,9 milijuna) i Patras (549 000), što zbrojeno čini više od pet milijuna kretanja putnika u međunarodnim rutama unutar Jadrana (+2,5 % u usporedbi s 2023.).
Italija će zadržati treće mjesto na koje je zasjela 2023. godine s više od tri milijuna putnika. Talijanska će luka s najvećim povećanjem prevezenih putnika biti Brindisi (+12 % u usporedbi s 2023.), a po prvi će put postići broj od 660 000.
Odlaskom do nautičkog segmenta, izradom karte marina koju je provelo društvo Risposte Turismo utvrđeno je 344 objekata (tri više nego u prijašnjem izdanju Turističkog izvješća o Jadranskom moru: nova Marina Tivat sa zračnom lukom na crnogorskoj obali, otvorena u drugoj polovici 2023., i nove Marina Drage i Marina Resort Cavtat, otvorene ove godine na hrvatskoj obali).
Izgleda kako će Italija zadržati vodeći položaj s obzirom i na broj marina (192) i na broj vezova (više od 49 200 vezova), zatim slijedi Hrvatska s 126 marina (dvije više nego prošle godine) i gotovo 21 300 vezova (povećanje za više od 500 u usporedbi s 2023.) i Crna Gora s devet marina (jedna više nego prošle godine) i 3750 vezova (200 više nego 2023.).
Ukupno Italija i Hrvatska imaju više od 93 % marina koje je utvrdio Risposte Turismo i nude 87,5 % od ukupnog broja vezova na Jadranu, koji je ove godine po prvi put premašio 80 000.
Ako pogledamo klijente nautičkih objekata na Jadranu, više od pola (55 %) istraživačkog uzorka (78) ove je godine reklo da je situacija ostala stabilna s obzirom na brojeve klijenata (55 %), dok je više od trećine (36 %) reklo da se dogodilo povećanje u usporedbi s 2023. Manje od jedne u deset marina prijavilo je pad u brojevima klijenata. Ako detaljnije pregledamo te brojeve, vidjet ćemo da je povećanje u brojevima nastalo većinom zbog stranih klijenata koji prolaze na jedan dan (50 %), dok je došlo do pada (15 %) u broju domaćih klijenata koji se služe marinama kao bazom za nautička čarterska polazišta.
Na kraju, uzevši u obzir nautičke čarterske usluge, poduzeća koja je ispitao Risposte Turismo (20) objasnila su kako izgleda da, slijedeći značajan oporavak nakon pandemije, tržište doživljava zastoj, s time da je oko 78 % sudionika u anketi društva Risposte Turismo prijavilo smanjenje u usporedbi s 2023. u smislu brojeva klijenata, a 72 % u smislu generirane ekonomske vrijednosti.
„Pomorski turizam na Jadranu zabilježio je povratak u količini i dinamikama kojim mu se jamči središnji položaj među glavnim područjima na Mediteranu i šire”, objasnio je predsjednik društva Risposte Turismo Francesco di Cesare. „Ono što vidimo jest stabilno zanimanje i u dijelu velikih grupacija vlasnika brodova i u dijelu čarterskih društava i turoperatera za razvoj turističkih kretanja duž istočne i zapadne obale Jadrana. Učinjena ulaganja i stručne osobe prisutne u lukama i marinama (kao i mnogi drugi stručnjaci i društva) pridonose stalnom poboljšavanju dobrodošlice i upravljanja nautičkim turizmom. Važno je zapamtiti da se utjecaji pomorskog turizma ne tiču samo mora i obalnih područja te da se prednosti – i ponekad složenosti – također proširuju na velika područja dublje na kopnu kroz koja posjetitelji putuju i u njima se ponekad zaustavljaju radi posjećivanja. Vjerujem da bi turističke politike – na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i transnacionalnim razinama – trebale sve više uzimati u obzir međupovezanost između pomorskog i kopnenog putovanja, ne samo u smislu intermodalnih prijevoznih sustava, već i složenih turističkih proizvoda. Jadran bi se mogao dokazati kao izniman laboratorij za razvoj tog pristupa”, zaključio je di Cesare.
Program izdanja Adriatic Sea Foruma za 2024. godinu
Slijedeći predstavljanje novog izdanja Turističkog izvješća o Jadranskom moru, koje sadržava početna predviđanja za 2025., koja će se najaviti tijekom sesije otvorenja događaja, forum će se nastaviti, nudeći brojne prilike za sudjelovanje i raspravu usredotočenu na pitanja od ključne važnosti za sadašnjost i budućnost pomorskog turizma na ovom području, kao što su „Pogon pomorskog turizma” (pregled uporabe održivijih alternativa), „Koji ćemo turizam krstarenja imati na Jadranu?” (pregled evolucije sektora); „Utjecaj javnih politika i inicijativa na pomorski turizam na Jadranu” „Hoće li ljeto uvijek biti pravo godišnje doba za pomorski turizam na Jadranu?” i „Jedrenje Jadranom (nove rute i nautička odredišta)”.
Problemi o kojima će se raspravljati na Adriatic Sea Forumu 2024. također će uključivati vrijednost krstarenja na malim do srednjim brodovima („Mali brodovi za krstarenja i alternativni planovi puta”), moguće natjecanje između trajekata i zračnog prijevoza („Mogu li trajekti naučiti nešto od zrakoplovnih društava?”), nove mogućnosti za suradnju između zemalja koje nudi program Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027., pomorsko gospodarstvo u regiji Emiliji i Romanji i za Jadransku obalu te privlačnost sektora pomorskog turizma za mlade ljude koji ulaze na tržište rada („Rad u pomorskom turizmu: zvuči li to kao obećavajuća prilika za karijeru?”).
Adriatic Sea Forum – krstarenje, trajekti, jedrenje i jahte održat će se na engleskom jeziku s prijevodima omogućenim na talijanskom i hrvatskom. Sudionici se moraju registrirati na ovoj poveznici.
Izdanje foruma u 2024. godini koje je osmislio i organizirao Risposte Turismo održat će se u partnerstvu s Lučkom upravom Ravenne, u suradnji s i Gospodarskom komorom Ferrare i Ravenne i s podrškom grupacije Edison i Bassani. Forum sponzorira grupacija Ferretti s doprinosom Luke za krstarenja Ravenna Civitas. Adriatic Sea Forum – krstarenje, trajekti, jedrenje i jahte pod pokroviteljstvom je Europske komisije i Ministarstva infrastrukture i prometa.
„Na Adriatic Sea Forum 2024. donijet ćemo neke nove elemente”, rekao je Francesco Parisi, voditelj za poslovni razvoj SSLNG i veleprodajno tržište za Edison. „Otkad smo stvorili svoj integrirani lanac za LNG 2021. godine”, Parisi je nastavio, „ostvaren je značajan napredak, a potražnja je nastavila rasti. Danas je Edison prijevoznik s postojanim ugledom na tržištu s obzirom i na cestovni i na pomorski prijevozni sektor. Ovoga ljeta smo isporučili prve zalihe LNG-a brodovima za krstarenje ovdje na Jadranu, otvarajući novi tržišni segment predodređen za rast sve većom brzinom tijekom nadolazećih godina s ciljem ubrzavanja postupaka dekarbonizacije i energetske tranzicije.”
„Zadovoljstvo nam je podržavati Adriatic Sea Forum 2024., ključan događaj za turizam krstarenja koji promiče dijalog i inovacije u sektoru”, objasnio je predsjednik grupacije Bassani Filippo Olivetti. „Uz više od stoljeća iskustva u sektoru lučkih usluga i turizma grupacija Bassani svjesna je da ova regija nudi stratešku platformu za razvoj održivih rješenja i prilika za rast. Našu predanost podržavanju ovog foruma vodi uvjerenje kako je odgovoran, međupovezan turizam nužan za nošenje s izazovima s kojima se danas suočavamo i za izgradnju dijeljene budućnosti. Vjerujemo da događaji poput ovih igraju temeljnu ulogu u promicanju dinamičnog, održivog mediteranskog područja u kojem su inovacije i suradnja ključ naših strategija”, objasnio je Olivetti.
Za ažuriranja, informacije i način sudjelovanja pogledajte mrežno mjesto risposteturismo.it i stranice na društvenim mrežama X i LinkedIn
Kontakt: Barabino & Partners
Tel. 010.27.25.048
Jacopo Pedemonte
e-pošta j.pedemonte@barabino.it
mobilni telefon 347.06.91.764
Federico Zoni Berisso
mobilni telefon 348.61.21.460
e-pošta f.zoniberisso@barabino.it
Venecija, 11. listopada 2024.
Povezani članci
