Objavila: Anita J. | Znanost
Foto: Pixabay
Ono što je znanstvenike uvijek posebno fasciniralo kod nekih riba je, primjerice, kada neku vrstu pronađu u potpuno izoliranoj sredini u kojoj prije nije bilo ni traga toj vrsti. Razumno objašnjenje za tu neobičnu pojavu bilo je da su ribe u izoliranu vodu mogle dospijeti jedino ako su pale tamo iz nekog mjesta. Preciznije, iz anusa labuda.
Studija koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Unisinos u Brazilu, otkrila je da u nekim slučajevima grupe kili riba mogu preživjeti probavni trakt labuda. I to od trenutka kad ih ta ptica proguta sve do izbacivanja u prirodno okruženje.
Ta pojava objašnjava kako se pojedine vrste kili riba “niotkuda” pojavljuju u nekim ribnjacima, tekućicama i nekim drugim oblicima vodenih staništa.
Nakon što su već bili otkrili kako neke vrste biljaka prežive da ih labud pojede i potom izniknu iz njegovog izmeta, znanstvenici su u zamrznutom uzorku izmeta labuda pronašli jaja kili ribe.
U hranu coscoroba labuda, koji živi u zoološkom vrtu, umiješane su dvije vrste jaja kili riba. Zatim su znanstvenici pričekali jedan dan kako bi sakupili uzorke izmeta.
Od 650 podmetnutih progutanih ribljih jaja, oko 5 ih je pronađeno netaknuto. Tri su nastavila razvoj, a čega su dva uginula od gljivične infekcije, ali jedno je preživjelo 30 sati u crijevima labuda i nakon 49 dana se uspješno izleglo.
Jaja kili ribe imaju deblju vanjsku membranu, što im omogućuje da prođu probavni trakt labuda netaknuta.
S druge strane, probavni trakt labuda funkcionira tako da se ne apsorbira baš sva hrana koju ptica proguta, nego ona relativno brzo prolazi kroz organizam životinje i izlučuje se van. Na ovaj način jaja ribe dožive da budu obrok i prežive.
