nauCAT
Prijedlog novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, koji je do 23. travnja u fazi javnog savjetovanja, izazvao je burne reakcije ribolovaca duž cijelog hrvatskog Jadrana – pa tako i u Istri, piše Istarski.hr. Riječ je o dokumentu koji mnogi smatraju kontroverznim, a koji predviđa znatno poskupljenje dozvola, vođenje evidencije ulova te stroga ograničenja po pitanju dnevnog ulova, uključujući i dozvolu za ulov samo jednog primjerka određenih ribljih vrsta dnevno.
Ribolovci smatraju da pravilnik djeluje kao da su ga pisali ljudi koji nikada nisu bili na moru, a kamoli držali udicu u ruci. Smatraju kako se ovim propisima briše duh ribolova – užitak u lovu i dijeljenju ulova s obitelji i prijateljima. Uz to, pravilnik sadrži mnoge nedorečenosti i nelogičnosti koje su izazvale snažno nezadovoljstvo.
Jedan od najspornijih dijelova odnosi se na zabranu korištenja elektromehaničkog i hidrauličnog pogona prilikom ribolova udičarskim alatima, neovisno o vrsti dozvole. Mnogi su to protumačili kao zabranu korištenja električnog pramčanog motora, iako pravilnik ne pojašnjava odnosi li se zabrana na pogon alata ili plovila. Ta bi zabrana bila kontradiktorna, budući da je država nedavno subvencionirala kupovinu takvih motora.
Električni pramčani motori su danas gotovo standardna oprema u rekreacijskom ribolovu, jer omogućuju zadržavanje plovila na željenoj poziciji bez sidrenja. Pretpostavlja se da se zabrana odnosi na hidraulična vitla i električne role, no u propisu to nije jasno naznačeno. Zakoni moraju biti precizni – ovakve nejasnoće potpuno su neprihvatljive.
Još jedna velika novost odnosi se na vođenje dnevne evidencije ulova putem mobilne ili web aplikacije mRecFish. Od 1. rujna 2025. obveza se uvodi za korisnike kratkotrajnih i posebnih dozvola, dok će nositelji godišnjih i polugodišnjih dozvola mlađi od 65 godina evidenciju morati voditi od 1. siječnja 2026. Najduži rok prilagodbe, do 2030. godine, dobili su hrvatski vojni invalidi i umirovljenici.
Prema riječima prof. dr. sc. Alena Solde, s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, uvođenje evidencije rezultat je zahtjeva Europske unije. Ipak, izrazito je kritičan prema načinu na koji se to pokušava provesti.
– Ne postoje nikakve znanstvene podloge za ovakve restrikcije. Evidencija se uvodi zbog EU, ali u ovom obliku nema nikakvu znanstvenu vrijednost. Ako se na temelju tih podataka budu donosili zaključci, oni će biti potpuno pogrešni – upozorava Soldo.
Trenutno važeći Zakon o morskom ribarstvu dopušta dnevni ulov do pet kilograma ribe i drugih morskih organizama, uz mogućnost premašivanja te granice za masu jednog većeg primjerka. Novi pravilnik, međutim, za pojedine vrste predviđa ograničenje na jedan primjerak dnevno, što mnogi smatraju protuzakonitim. Također, nejasno je po kojem su kriteriju te vrste određene.
Ribolovci s kojima smo razgovarali uvjereni su da je prijedlog rezultat nepoznavanja ribolovne prakse, ali i pokušaja da se preko sportaša i rekreativaca sankcioniraju zloupotrebe pojedinaca koji love velike količine ribe i ilegalno ih prodaju ugostiteljima. Ipak, većina smatra da su postojeći zakoni i pravilnici sasvim dobri, ali se ne provode zbog nedostatka nadzora na moru.
Pojedini ribolovci idu i korak dalje, pa sumnjaju da iza prijedloga stoje interesi profesionalnih ribara, kojima smetaju rekreativci – iako je to zasad više teorija zavjere nego dokaziva činjenica.
Izvor: Istarski.hr
Povezani članci
Zanimljivosti & događaji
Žene u ribarstvu - nevidljiva snaga
Prvo okupljanje žena u ribarstvu na Mediteranu
