WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode i Udruga Biom organizirali su okrugli stol s ciljem uspostavljanja zajedničkog pristupa za smanjenje prilova u jadranskom ribarstvu.
Zagreb – Prelovili smo 80% ribljih stokova, a s njima i mnoge vrste koje nam nisu bile na jelovniku. Upravo te „slučajne žrtve“ bile su tema današnjeg okruglog stola „Zajednički pristup za smanjenje prilova u jadranskom ribarstvu“. Uz organizatore, svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF i Udrugu Biom, na okruglom stolu su sudjelovali znanstvenici, donositelji odluka, predstavnici nevladinih organizacija te ribari.
„Ribolov je danas vrlo učinkovit u lovu ciljanih vrsta. Na žalost, ta učinkovitost nije manja kada pričamo o neciljanim vrstama. Jadran je istovremeno žarište bioraznolikosti i more s najvećim brojem ugroženih i ranjivih morskih bića. Prilov je jedan od glavnih uzroka ugroženosti mnogih osjetljivih skupina morskih životinja kao što su morske kornjače, morski psi ili morske ptice. Neke od tih vrsta doslovno su dovedene do ruba izumiranja kao što je primjerice sklat sivac,“ naglasio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Prilov se odnosi na dio ulova koji je nenamjerno ulovljen tijekom ribolovne aktivnosti, a uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni ulov nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama. Ribarima svakako nije u interesu loviti vrste koje ne mogu prodati. Osim što time dugoročno narušavaju ravnotežu morskog ekosustava, i samim time i održivost ribarstva, ulovom nekih neciljanih vrsta oštećuju se ribolovni alati ili se smanjuje njihova lovnost. Primjerice, jedna morska kornjača na plutajućem parangalu može značajno smanjiti njegovu lovnost, a dupin zapetljan u mrežu često znači potpuni gubitak tog alata.
„Od prilova nisu pošteđene niti morske ptice. Štoviše, u Europi ih godišnje strada čak 200 tisuća. Mnogi će reći da su morske ptice ionako mnogobrojne misleći uglavnom na galebove. Međutim, u Jadranu žive neke izrazito rijetke morske ptice kao što su kaukal, gregula i sredozemni galeb koje su također česta žrtve prilova. Prilov je ribaru propuštena prilika, a ptici smrtni ishod. Jedno je jasno: ptici nije mjesto na udici“, istaknuo je Hrvoje Čeprnja, stručni suradnik za ribarstvo iz Udruge Biom.
Današnjim okruglim stolom želimo stvoriti bolji uvid u problem prilova na Mediteranu te suradnjom sa znanstvenicima, ribarima i zakonodavcima iznaći rješenja za smanjenje ovog problema. Mjere smanjenja prilova ne moraju nužno značiti tehničke promjene na ribolovnim alatima već je ponekad potrebno uvesti prostorno-vremensku regulaciju ribolova. Dobre ekološke odluke ujedno su i dobre ekonomske odluke: ono što je dobro za okoliš također je dobro za gospodarstvo.
„Želimo li doista provesti korjenite promjene koje će nama, a još i više generacijama koje dolaze, omogućiti korištenje morskih resursa, morat ćemo prihvatiti činjenicu da gubitak bilo koje morske vrste, od onih kojih se bojimo (morski psi), do onih koje su nam nezanimljive (trpovi), eksponencijalno ubrzava degradaciju života u moru i vodi ka njegovom potpunom kolapsu. Prihvaćanje te činjenice osnovni je korak u osiguravanju dostojanstvenog i skladnog odnosa ljudi i mora“, zaključuje Krstinić.
