Nakon punih 8 godina smokva je ponovno ugledala svjetlo dana u crikveničkoj luci.
Mnogim Crikveničanima i njihovim gostima urezala se u sjećanje smokva koja je u kutu crikveničke luke rasla iz kamena i koja je uz spomenika Ribar bila neizostavni detalj na gotovo svim fotografijama iz Crikvenice.
No nažalost prilikom izvođenja radova na izgradnji Trga Stjepana Radića smokva je uništena i Crikvenica je tim činom izgubila dio svog identiteta.
Kako bi svojim sugrađanima i njihovim gostima vratio dio izgubljenog identiteta ravnatelj crikveničke Županijske lučke uprave Mario Kružić došao je na ideju ponovno posaditi smokvu u kamenu rivu na Maloj paladi. I to ne jednu već dvije smokve koje su danas posađene.
- Nakon brojnih investicijskih ulaganja u crikveničke luke, a što nam je i osnovna zadaća, rado se odlučujemo i na realizaciju projekata kojima odajemo počast našoj tradiciji, prije svega onoj ribarskoj i pomorskoj. Obnova otočića i postava tunere u Selcu, postava sidra na Veloj paladi i kamenog križa u more ispred crikveničke luke, postava udice u Pazdehovi, obilježavanje blagdana sv. Nikole i Štovne nedelje samo su neki od takvih projekata. - ističe Mario Kružić.
- Crikvenička smokva desetljećima je bila mjesto okupljanja i divljenja generacijama nas Crikveničana i naših gostiju upravo zbog činjenice da je rasla doslovno iz kamena. Nažalost jednim potezom pera sadašnje gradske vlasti i nakon toga rezom motorne pile prestala je postojati. Nadamo se da će ove danas posađene smokve zbog svojeg položaja ponovno postati svojevrsnom atrakcijom i mjestom okupljanja te da više nikome nikada neće pasti na pamet uništiti ih. - zaključuje Kružić.
Ideji sadnje smokava rado se odazvala poljoprivredna zadruga API Kvarner čiji je upravitelj Antonio Komadina donirao dvije sadnice smokava. Radi se o autohtonoj sorti zamorčica koja je izuzetno otporna na razne vremenske uvjete te je ujedno izuzetno pogodna za sušenje, ističe Komadina koji je pohvalio ovu ideju koja osim poljoprivredne note sadrži i onu tradicijsku budući da je smokva odhranila brojne generacije Primoraca.
