Tekst: Spasimo otok Ilovik
Nakon prosvjeda u Malom Lošinju i Opatiji, mještani Ilovika prisustvovali su prosvjedu protiv prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u Zagrebu 2. veljače 2023. Zlobnici kažu da se Ilovčani polako specijaliziraju za prosvjede, još malo pa će umjesto smiješnog natpisa „koljem po kućama“ već na Mrtvaškoj visjeti reklame „prosvjedi po kućama“.
Upravo je žalosno da su mještani jednog malog pučinskog otoka bili prisiljeni prosvjedovati jer im je godinu i pol bio zatvoren put do doma, a na treći prosvjed, ovaj u Zagrebu, mi Ilovčani smo se uputili prvenstveno iz razloga da pokažemo koliko su nam važni obala i more s kojim i od kojega živimo, koliko nam znači da polažemo pravo na more i obalu ispred naših kuća, pašnjaka i maslinika, plaže na kojima se kupamo, čistimo mreže i ribu, koliko volimo svoj kamen, svoju grotu i koliko to sve želimo očuvati za nas i naše potomke. Dolaskom na skup u Zagreb pokazali smo da se ne bojimo ustrajati u svojim zahtjevima da želimo biti građani prvoga reda, što i dolikuje ljudima koji svojim rukama zarađuju svoj kruh, a ne poltroni korumpiranih političara, da želimo živjeti u pravnoj državi u kojoj će se poštivati zakoni i volja naroda.
Odmah po dolasku u Zagreb, ispred autobusa dočekala nas je policija, kao da smo huligani kojima je potrebna pratnja uniformirane policije. Proveli su nas preko Trga Bana Jelačića, a umjesto da nas puste da do Markova trga normalno dođemo preko Kamenitih vrata, „štrakali“ su nas na početku jedne male uličice, jednog po jednog legitimirali i pregledavali torbe (možda su mislili da švercamo kineske plastične zviždaljke?), a potom nas usmjerili prema uspinjači putem koji ima više stepenica no ravnih dijelova, jušto da nakon sjedenja u busu koljena dobro razgibaju čak i nonice od 70+ koje su bile s nama.
Dalje više nismo obraćali pažnju na naše uniformirane pratitelje, jer su nas dolaskom na Markov trg iznenadili i ganuli ostali sudionici skupa, koji su nam pljeskali i razmaknuli se da prođemo do prvih redova.
Govornika koji su došli iz svih krajeva naše obale bilo je puno, a zajednička nit svima je jasno neslaganje s prijedlogom zakona koji s jedne strane omogućuje da naša obala i more dođu u privatne ruke, da postanu vlasništvo banaka, a da županijske lučke uprave postanu gospodari iznad zakona i Ustava, da samostalno odlučuju gdje i kakvu luku ili druge objekte će graditi, bez prostornih planova i građevinskih dozvola.
Samo nam nedostaje nastavak sage o Mrtvaški na n-tu potenciju!
Naša mlada Katarina Baričević predstavila je okupljenima poveznicu slučaja Mrtvaška i sadašnjeg prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i prenijela našu poruku da smo čvrsti, ustrajni i odlučni da se borimo do naše pobjede, nas naroda Republike Hrvatske.
I na kraju, ražalostili smo se shvativši da smo ostali bez svečane uniformirane pratnje na putu do autobusa. Mladi, jaki dečki bar su se mogli ponuditi da nonice isprate po nizbrdici do Kamenitih vrata, zajedno zapale svijeće i pomole se da staro i mlado za vavik mogu uživati u slobodnoj obali našega Jadrana, ali i slobodnim ulicama i trgovima našega glavnoga grada.
