nauCAT©
Foto: Wikipedia Brod "Galeb"
Rijeka, grad koji 2020. godine postaje kulturna prijestolnica Europe, želi obnoviti i prikazati hrđom nagrizenu jahtu "Galeb" nekadašnjeg jugoslavenskog lidera Josipa Broza Tita, ali je to izazvalo zgražavanje hrvatske nacionalističke ekstremne desnice, piše "The New York Times".
Gradski zvaničnici su odvojili 20 milijuna eura za popravak propale gradske infrastrukture, a razmišljaju i da odvoje 30 milijuna eura za financiranje kulturne obnove.
Kao centralni simbolični dio tog preobražaja odabran je pomorski relikt prošlosti - gotovo 80 godina star "Galeb". Nekada slavni brod mornarice bivše Jugoslavije, koji je korišten i za obuku, već godinama hrđa u riječkoj luci.
"Galeb" sada pruža nadu za Rijeku koja se bori da oživi svoju privredu, nakon gotovo kolapsa teške industrije i proizvodnog sektora krajem 1980-ih godina. Ako bude kako su gradski vjećnici zamislili, Titova će jahta postati muzej u kome će biti prikazana složena povijest Rijeke i poslužiti kao mjesto nacionalnog ponosa.
Titovo kontroverzno nasljeđe, međutim, ugrožava taj plan, piše "The New York Times". Ekstremno desničarski nacionalisti, koji su se posljednjih godina penetrirali u glavni tok hrvatske politike, tome se žestoko protive. Oni su odlučni da sahrane Titovu komunističku povijest i ožive narativ Nezavisne države Hrvatske iz Drugog svjetskog rata.
Tita, koji je svojevremeno bio slavljen i koga su se plašili, neki opisuju kao heroja antifašističke borbe koji je šest republika, među kojima i Hrvatsku, držao zajedno. Drugi ga nazivaju komunističkim diktatorom koji je ubijao svoje neprijatelje.
Tito je jahtu "Galeb", izgrađenu 1938. u Genovi, koristio kao svoju ploveću rezidenciju, kao jugoslavensko veleposlanstvo i kao brod za zabave. Na njoj je ugostio svjetske lidere i holivudske zvijezde, poput Liz Taylor i Richard Burtona.
Kao jugoslavenski predsjednik, Tito je na "Galebu" obavio 49 putovanja na četiri kontinenta, uključujući državnu posjetu Britaniji 1953. godine, gdje je bio prvi komunistički lider koji se poslije rata susreo s Winston Churchillom.
Taj brod je, također, bio inkubator za jednu Titovu ideju - Pokret nesvrstanih.
Za neke liberalne političare u Hrvatskoj, restaurirani "Galeb", dug 115 metara, bio bi savršeni simbol Titovih veza s Rijekom i regijom. Ekstremna desnica, međutim, izjednačava Tita s Jugoslavijom, koju smatra diktatorskom. Nacionalisti žele da njegovo ime izbace iz udžbenika.
Da bi jugoslovenske republike decenijama držao zajedno, Tito je vladao željeznom rukom i slamao svaku najavu nacionalizma. Poslije njegove smrti, nacionalizam je nabujao i Jugoslavija se raspala.
Pišući o Rijeci, The New York Times navodi kako je riječ o multietničkom gradu od 168 tisuća stanovnika, čija umjetnička scena raste, uz nadu da će procvjetati uz novac iz Europskih fondova.
Dok arhitekte i dizajneri u Rijeci prave planove kako da od starih tvornica, skladišta i lučkih postrojenja naprave muzeje, umjetničke galerije, muzičke sale i kazališta, utjecaj ekstremno desničarskih nacionalista u Hrvatskoj povećava strahovanja da će ta zemlja slijediti sve više autokratski stil vladanja kakav je u Mađarskoj i Poljskoj, piše "The New York Times".
Novinarka ovog lista na kraju zaključuje da će nacionalisti teško spriječiti obnovu Galeba, budući da radovi započinju već koncem ove godine, zbog čega je prilično izvjesno da će ideja muzeja biti realizirana.
