Zagreb - Novo istraživanje pokazuje da neregulirani ribolov na otvorenom moru Indijskog oceana ugrožava život u moru i smanjuje zalihe proizvoda koje nam pruža ribarstvo. Izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) i TMT-a (Trygg Mat Tracking) po prvi put daje potpuni uvid u vrijeme, mjesta i načine obavljanja nereguliranog ribolova u toj regiji te njegov utjecaj na ugrožene vrste. Primjerice, lov lignji je u jednom nereguliranom području u zadnjih pet godina porastao za 830%, dok vrste poput morskih pasa nisu zaštićene nikakvim regulatornim okvirom. Proizvodi iz ribarstva ulovljeni bez održivih mjera upravljanja vjerojatno se prodaju i na velikim svjetskim tržištima, uključujući tržište Europske Unije.
U 2017. godini je u Europsku Uniju uvezena količina sipa i lignji u vrijednosti od 25,3 milijarde eura, uglavnom ulovljenih u Indijskom oceanu. Brz rast nereguliranog izlova lignji predstavlja izravnu prijetnju ne samo lignjama, nego i cijeloj oceanskoj prehrambenoj mreži u kojoj lignje imaju vrlo važnu ulogu – između ostalog i kao izvor hrane za tunu. Izlov tune u Indijskom oceanu zadovoljava gotovo 20% svjetske potražnje vrijedne preko 6,5 milijarde američkih dolara (USD) godišnje.
Indijski ocean je jedno od najvažnijih ribolovnih područja na svijetu. Tu se ulovi više od 14% globalnog ulova. Nažalost, 30% procijenjenih ribljih stokova u regiji je izlovljeno preko održivih granica. Izvještaj pokazuje da se neregulirani ribolov, čiji ulov nije uračunat u prethodno navedenih 30%, pojačava i na taj način dovodi u opasnost osnovne izvore prihoda milijuna ljudi te istovremeno ugrožava zdravlje brojnih ekosustava. Za razliku od nezakonitog i neprijavljenog ribolova, neregulirani ribolov se provodi tamo gdje ne postoji zakonski okvir i ribolov nije podložan regionalnom sustavu upravljanja. Postojeći pravni okviri koji reguliraju ribarstvo u Indijskom oceanu nisu efikasni jer ne pokrivaju sva geografska područja ni vrste, što dovodi do nereguliranih ribolovnih aktivnosti diljem regije. Takve „rupe u zakonu“ potiču rast ribolovnih aktivnosti, a očekuje se da će neregulirano iskorištavanje u budućnosti dodatno porasti.
„Svijet se suočava s ogromnim problemom prekomjernog izlova. Ne smijemo nastaviti trenutnu regulatornu izoliranost Indijskog oceana. EU, kao vodeće svjetsko tržište, mora usvojiti i provoditi ambiciozne mjere sljedivosti proizvoda iz ribarstva kako bi spriječila ulazak neodrživih proizvoda na tržište. Time će osigurati sredstva za život poštenim ribarima, podići kredibilitet proizvoda iz ribarstva na europskom tržištu i osigurati zdravlje naših mora i oceana“, poručila je Antonia Leroy, voditeljica ureda za morsku politiku pri europskom uredu WWF-a.
„Svjetska potražnja za proizvodima iz ribarstva raste zbog čega je nužno reagirati i regulirati izlov na otvorenom moru. U suprotnom ćemo se suočiti s destabilizacijom kako morskih ekosustava, tako i morskih resursa o kojima velik broj ljudi ovisi kao glavnom izvoru prihoda i hrane. Područja i vrste u otvorenom moru su od velike svjetske važnosti. Ostaviti ih nezaštićenima i nereguliranima je jednostavno ludo“, dodaje Duncan Copeland, izvršni direktor u TMT-u.
Što možemo učiniti
Potrebno je djelovanje zemalja članica relevantnih organizacija za upravljanje ribarstvom kako bi se popravili nedostaci u regulaciji ribolova, ali i Kine, kao zemlje vlasnice velikog broja plovila identificiranih u ribolovu na nereguliranim područjima. Također je nužno da zemlje s velikim tržištima, poput EU, osiguraju da uvoz lignji i ostalih proizvoda iz ribarstva ne doprinosi kolapsu morskih populacija prijeko potrebnih za zdravlje oceana i sigurnost opskrbe proizvodima iz ribarstva.
U otvorenom moru diljem Indijskog oceana lov na vrste poput morskih ptica, kornjača, dupina, kitova, raža i rakova nije reguliran nikakvim mjerama, zbog čega je njihov lov (namjerni i slučajni) svojevrsna regulatorna praznina. Nadalje, čak i u onim područjima koja imaju pravna tijela za upravljanje ribarstvom, većina morskih vrsta nije regulirana nikakvim ili je regulirana ograničenim mjerama upravljanja. Pravni okvir upravljanja većinom vrsta morskih pasa u otvorenom moru Indijskog oceana je nepotpun. Iako je 105 vrsta morskih pasa navedeno kao ugroženo ili kritično ugroženo na Crvenom popisu IUCN-a (u 2014. taj broj je iznosio 68) i unatoč dokazima koji povezuju smanjenje morskih pasa s lovom tune, nepostojanje zakona o prikupljanju podataka i mjerama očuvanja ostavlja morske pse u Indijskom oceanu potpuno izvan ikakvih zakonskih okvira kojima bi se pratile i štitile njihove populacije. U 2017. godini zabilježeno je samo je 62% svjetskog prijavljenog ulova morskih pasa, i to na razini taksonomskih grupa, što nije dovoljno detaljno da bi se utvrdili utjecaji na razini vrste.
Izvještaj navodi da kako bi se riješio problem nereguliranog ribolova, potrebno je da donositelji odluka prihvate ambiciozne i hrabre pristupe upravljanja ribarstvom na otvorenom moru Indijskog oceana. WWF i TMT potiču regionalna tijela za upravljanje ribarstvom da ostvare bolju institucionalnu i regulatornu koordinaciju te prihvate pristup u čijem je fokusu zdravlje ekosustava. Uz to, dužnost je država s najvećim tržištima (poput EU) pobrinuti se da naša potrošnja ne ugrožava sigurnost opskrbe hranom najosjetljivijih zajednica. EU se mora postaviti kao dobar primjer i zalagati se za to da organizacije za upravljanje ribarstvom uvedu jače i oštrije zakone.
„Iako nam se može učiniti da Indijski ocean nema veze s nama, njegovo zdravlje osim što utječe na neke daleke ljude, može u budućnosti direktno utjecati i na nas. Svijet je umreženo mjesto koje se suočava s velikim krizama, od gubitka bioraznolikosti do klimatskih promjena, koje će utjecati i na globalnu sigurnost opskrbe hranom. Stoga je važno da i mi, kao stanovnici i potrošači EU, jednog od najvećeg uvoznika proizvoda iz ribarstva, ozbiljno uzmemo u obzir zaštitu mora i oceana te osiguramo da na naš tanjur dolazi samo riba iz provjerenih izvora“, zaključuje Danijel Kanski iz WWF Adrije.
