Ima li nade?

29.05.2017 nauCAT
  •  Share on X
Ima li nade?

 
Objavio: Anita Juranović/Znanost

Kompleksni morski ekosustav, najveća živa cjelina na svijetu, jedno od svjetskih čuda i dio UNESCO-vog popisa svjetske baštine Australije i Oceanije. To su samo neke titule kojima se krasi Veliki koraljni greben, no u zadnje vrijeme mu baš ne ide dobro. Aboridžini su stoljećima lovili ribu i druge životinje bez ikakvih oštećenja po njega, ali suvremeni život i utjecaj ljudi na promjene klime su učinili svoje. O čemu se točno radi?

Nestanak algi tijekom zadnjih nekoliko godina je doveo do stradanja čak dvije trećine znamenitog Velikog koraljnog grebena, kaže novo istraživanje. Proces “izbjeljivanja” bez presedana, koji podrazumijeva prestanak simbioze algi i koralja te ostanak samo bijelih kostura koralja, zahvatio je oko tisuću i pol kilometara grebena. To pokazuju i nove zračne snimke koje su proučavali znanstvenici.

Ona najnovija oštećenja su pogodila središnji dio grebena, a prošle je godine proces izbjeljivanja zahvatio čak i sjeverni dio grebena. Stručnjaci drže kako blizina pogođenih područja ne daje puno nade u vjerovanje da će se koralji uspjeti oporaviti i zadiviti starim sjajem.

Profesor Terry Hughes s James Cook sveučilišta poručio je da vlasti moraju hitno naći odgovor na klimatske promjene kako bi se spriječilo daljnje razorno izbjeljivanje grebena. “Od 1998. godine pa na dalje smo svjedoci takva događaja (1998, 2002, 2016. i 2017.), ali se ipak razmak među njima dosta razlikovao, a ovo je, nažalost, najmanji razmak koji smo imali prilike vidjeti”, rekao je Hughes. “Što prije reagiramo akcijom protiv globalnih emisija stakleničkih plinova i protiv fosilnih goriva, a u korist obnovljivih izvora – to bolje”.

U posljednjem istraživanju proučeno je oko 800 koraljnih grebena koji se prostiru na pojasu dugom 8 tisuća kilometara. Analiza je pokazala poražavajuće rezultate – činjenicu da je samo južni dio grebena zasad nezahvaćen izbjeljivanjem.

Znanstvenik James Kerry je rekao kako razmjeri oštećenja središnjeg dijela grebena odgovaraju onima koji su uočeni i prošle godine na sjevernom dijelu. Predviđa se da je potrebno otprilike desetljeće vremena da se greben oporavi, naravno, samo ako se poduzmu konkretni i hitni koraci u zaustavljanju pogubnih učinaka klimatskih promjena.

 

Najčitanije