Autor: Sanja Gvozdanović/B.B.B./Dnevnik/HRT
U svjetskim morima i oceanima nalazi se više od 150 milijuna tona plastičnog otpada, a svake godine u njima u prosjeku završi 10 milijuna tona. Prema istraživanjima, do 2050., u morima bi moglo biti više plastike nego ribe.
Istodobno, mikroplastika, sitne čestice koje nastaju razgradnjom većih plastičnih predmeta, sve više prijete zdravlju ljudi i očuvanju ekosustava.
Nalaze se u zraku koji udišemo, vodi koju pijemo i hrani koju jedemo. Kineski znanstvenici objavili su rezultate istraživanja provedenih na miševima, prema kojima je utvrđeno da su neke veće čestice mikroplastike usporile dotok krvi u mozak. Zasad nije utvrđeno događa li se isto i kod ljudi.
Fragment od 19 km odvojio se od najveće ledene sante na svijetu
Ilustracija
Mladi obožavatelji K-popa pozivaju južnokorejsku glazbenu industriju da prestane upotrebljavati plastiku za izradu nosača zvuka.
- Tko danas uopće sluša glazbu s CD-a? Većina se koristi internetskim prijenosom, čak nemaju CD playere. Problem prekomjerne proizvodnje i odbacivanja CD-a ne prestaje zbog marketinških strategija agencija za zabavu, rekla je aktivistica Kim Na-Yeon.
U prosjeku se u svijetu proizvede 430 milijuna tona plastike na godinu, dvije trećine od toga iskoristi se jednom, samo devet posto se reciklira. Kratak životni ciklus plastičnih proizvoda ima posljedice; svaki dan u oceane, rijeke i jezera baci ih se više od 2 tisuće kamiona.
- Plastika je vrlo izdržljiva. Ovisno o uvjetima, može se razgrađivati između stotinu i tisuću godina, možda i više. Mikroplastika je otkrivena u ljudskim organima, izaziva zabrinutost zbog mogućih zdravstvenih rizika, pojasnio je Luis Vayas Valdivieso, predsjednik međuvladina pregovaračkog odbora UN-a.
Kina proizvodi najviše plastike, Indija najviše zagađuje
Kina je najveći proizvođač i potrošač plastike, a Indija, najveći proizvođač plastičnog otpada.
- Hoćemo li se suočiti s krizom ili ćemo dopustiti da interesi petrokemijske industrije i fosilnih goriva ugroze napredak? Bez hitnih mjera proizvodnja plastike utrostručit će se do 2050. pojačavajući klimatsku krizu, onečišćujući ekosustave i ugrožavajući zdravlje ljudi, kazao je Graham Forbes, voditelj izaslanstava Greenpeacea u pregovorima o Globalnom sporazumu o plastici.
Napredak u Busanu ometa spor oko ograničavanja proizvodnje kemikalija i plastike, industrije vrijedne više od 700 milijardi dolara. Gotovo sva plastika proizvedena je od fosilnih goriva, pa zemlje bogate naftom, poput Irana, Saudijske Arabije i Rusije, ulažu golem otpor smanjenju njezine proizvodnje.
- Potreban je dodatni rast proizvodnje plastike jer ubrzan je porast broja stanovnika, brzo ćemo s 8 doći na 10 milijardi ljudi. Oni trebaju plastiku, bez obzira na to je li riječ o zdravstvu, pakiranju hrane, automobilima ili tisućama načina primjene koja suvremeni život čini mogućim, dodao je Chris Jahn, iz tajništva Međunarodnog vijeća kemijskih udruga.
Prema procjenama UN-a, kako bi se pobijedilo onečišćenje plastikom do 2040. bit će potrebno golemih bilijun 640 milijardi dolara, ali rasprava se u konačnici uvijek svede na to, tko bi i koliko trebao platiti.
