Mladen Trinajstić/Novi list
PUNAT – U sjedištu Instituta Mare Mundi, Centra za obrazovanje i zaštitu okoliša u kompleksu koji je ne tako davno u Puntu uredila i opremila mala, ali i iznimno aktivna znanstvena zajednica morskih biologa iz Austrije, ovog se tjedna odvija zanimljiv i hvalevrijedan projekt koji u svom krajnjem cilju ima uspostavu zaštićenog morskog područja u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva, piše Novi list. Aktivnosti se u ovoj etapi provedbe tog programa najviše koncentriraju na upoznavanje i uključivanje javnosti u već poduzete mjere, ali i ona tek potrebna nastojanja nužna za ostvarivanje ciljeva zaštite Jadranskog mora.
– U tijeku su već nekoliko dana aktivnosti usmjerene »građanskoj znanosti«, točnije uključivanju najšire javnosti u naša nastojanja što temeljitijeg i sveobuhvatnijeg proučavanja Jadrana, a u konačnici i zaštite te očuvanja mora i njegova osjetljivog biosustava od ugroza koje mu iz godine u godinu sve više i zamjetnije prijete – istaknuo je jedan od pokretača Instituta dr. Robert Hofrichter.
Zaštićeno područje
Naglašavajući da su ondje angažirani znanstvenici, morski biolozi, zoolozi i drugi stručnjaci bioloških usmjerenja u suradnji s njihovim domaćim, hrvatskim kolegama i suradnicima već godinama aktivni na prikupljanju sazananja o razmjerima i učincima prijetnji ljudskih aktivnosti, ali i klimatskih mijena na morski ekosustav, predstavio nam je i da se u okrilju te nevladine organizacije i šire znanstvene zajednice upravo putem aktivnosti Mare Mundijeva Centra za obrazovanje provode aktivnosti koje, osim sagledavanja trenutnog »stanja stvari«, za cilj imaju i poticanje nadležnih domaćih državnih, županijskih i lokalnih tijela na poduzimanju mjera zaštite mora. A na njih se, prihvaćanjem sporazuma UN-ove konferencije o bioraznolikosti održane u Montrealu, Hrvatska obvezala da do 2030. godine petinu svog mora stavi u režim zaštićenog morskog područja.
– Svjesni da se na planu ostvarenja tog cilja za sad nije uradilo mnogo, ali i da bi nepotpuno i dijelom pogrešno interpretiranje ciljeva i alata štićenja mora moglo rezultirati otporu dijela dionika tog procesa mjerama njegove provedbe, pokrenuli smo niz projekata i aktivnosti koje za svrhu imaju informiranje i uvjeravanje odgovornih, ali i lokalnog stanovništva, uključujući i ribare, da će zaštićeno morsko područje na Kvarneru u konačnici poboljšati buduće izglede lokalnog stanovništva. Iako zbog uvođenja mjera zaštite mnogi iskazuju bojazan da će im se nešto uzeti ili zabranjivati, važno je naglasiti da se kroz mjere i aktivnosti za koje se zauzimamo kani ostvariti upravo suprotne ciljeve, i to kroz ostvarivanje koncepta održivosti u korištenju morskih resursa. A to će osigurati da more i njegova bogatstva očuvanima predamo budućim generacijama, omogućujući im kvalitetan i dostojanstven suživot s morem – naglašava dr. Hofrichter.
Opsežno istraživanje
– U takvim nastojanjima tijekom proteklih smo godina na ovom području u djelo proveli više projekata istraživanja Kvarnerskog zaljeva, a čiji su ciljevi bili i procjena ekološkog stanja ove morske regije kao i dokumentiranje staništa i vrsta koje ovdje vrijedi štititi. U djelo je provedeno opsežno istraživanje uz pomoć specijaliziranih ronilaca, podvodnih dronova i angažiranih morskih biologa, a u fokusu naših aktivnosti bile su livade oceanskog porosta (Posidonia oceanica), tzv. pluća mora koje su iznimno važne, ali i ugrožene nekontroliranim sidrenjem plovila. Radilo se i na praćanju pomora plemenite periske koja je endem Mediterana, praćenju populacije hobotnica i morskih pasa čija populacija u velikom opadanju. Istraživačka inicijativa Mare Mundi, nazvana Go deep, posvećena je pak istraživanju najdublje točke na ovom dijelu Jadrana, kanala Krušija pored Plavnika, između Krka i Cresa, ali i nekih drugih važnih morskih lokaliteta.
U ovoj fazi provedbe naših aktivnosti usmjeravamo se edukaciji i informiranju javnosti kroz cjelotjedno upriličavanje brojnih predavanja, radionica i terenskih izleta u koje se sve više uključuju i otočani i turistički posjetitelji. U događanja uključujemo i gostujuće mlade studente iz inozemstva i Hrvatske, a posebno nas veseli suradnja koju sve češće i intenzivnije ostvarujemo s domaćih obrazovnim ustanovama, tako i ovdašnjom osnovnom školom – zaključio je naš sugovornik.
Podrška Greenpeacea
– U aktivnostima koje provodimo tijekom ovog tjedna ne sudjeluju samo stručnjaci, već i obični građani, ronioci, turisti i lokalno stanovništvo čija su nam podrška i shvaćanje naših nakana iznimno bitni. Građani raznih profila, također, mogu pomoći znanstvenicima u njihovim istraživanjima. Aktivno uključivanje javnosti ima važan učinak jer se kroz takvo djelovanje podiže svijest zajednice o problemima koji nas se svih dotiču, ali i smanjuje jaz između znanstvene i one najšire, građanske zajednice. Glavni nam je cilj ipak sačuvati ljepotu i bioraznolikost Jadranskog mora, u ovom konkretnom slučaju Kvarnera, za buduće generacije – zaključio je dr. Robert Hofrichter od kojeg smo doznali i da ambiciozna i plemenita nastojanja Mare Mundi Instituta, odnosno predstavnika i članova puntarskog Centra za obrazovanje i zaštitu okoliša, uživaju podršku najveće svjetske organizacije za zaštitu okoliša, Greenpeacea.
Povezani članci
