Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala na svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem. Ti zločini čine neprocjenjivu štetu planetu, dovodeći brojne vrste do ruba izumiranja.
Zagreb - Kako bi se ukazalo na važnost i stvaran utjecaj kaznenih djela protiv okoliša i prirode, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF započela je provedbu kampanje „Zločini protiv živih bića su zločini protiv života”. Kaznena djela poput ubijanja, trovanja, zarobljavanja i krijumčarenja ugrožavaju velik broj vrsta na globalnoj razini, a druga najveća izravna prijetnja divljim vrstama, nakon gubitka prirodnih staništa, je njihova neodrživa i nezakonita trgovina.
Glavni cilj kampanje je podići političku i društvenu svijest o ozbiljnosti kaznenih djela protiv divljih vrsta. Iako najčešće slušamo o ubijanju i krijumčarenju dalekih i egzotičnih vrsta, ovi zločini se događaju i u Europi i ugrožavaju europsku bioraznolikost. Prstaci i kornjače su neke od glavnih europskih vrsta koje se krijumčare, medvjedi i vukovi su česte žrtve krivolova, dok velik broj ptica često stradava zbog trovanja i nezakonitog ubijanja.
„Iako su brojne vrste strogo zaštićene, nezakonite aktivnosti poput krijumčarenja i krivolova su i dalje prisutne. Izvještaj Birdlife Internationala pokazuje da na globalnoj razini 25 milijuna ptica godišnje strada tijekom migracije prema Europi. Trovanje i nezakonito ubijanje dovode mnoge vrste do ruba istrebljenja. Među njima je i suri orao, strogo zaštićena vrsta čija se populacija u Hrvatskoj procjenjuje na samo 20-30 parova”, navodi Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije pozivajući se na izvještaj udruge BIOM.
Ovom kampanjom WWF želi povećati znanje i razumijevanje o negativnom utjecaju koji zločini protiv divljih vrsta imaju na ljude, bioraznolikost i općenito planet. Prema izvještaju UNEP-a i INTERPOL-a, kaznena djela protiv okoliša i prirode nas globalno koštaju oko 258 milijardi dolara godišnje i često se povezuju s ostalim ozbiljnim zločinima, poput prijevare, utaje poreza i korupcije. Stvaran utjecaj i učestalost tih djela se podcjenjuju, a zločini tog tipa se najčešće ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.
„Zločini protiv divljih vrsta se u Hrvatskoj premalo osuđuju, često ostaju neriješeni i bez posljedica za počinitelje. Zbog toga radimo na povećanju kapaciteta nadležnih institucija, njihovom osnaživanju i udruživanju te edukaciji stručnjaka i društva. Vjerujemo da će se tako povećati broj prijavljenih, procesuiranih i osuđenih kaznenih djela te obeshrabriti njihovo počinjenje“, ističe Malić-Limari.
Kampanja je dio WWF-ovog LIFE SWIPE projekta i dolazi u trenutku provedbe neophodne revizije Prava EU-a o kaznenim djelima protiv okoliša te Akcijskog plana EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom. Suradnjom institucija, nevladinog sektora i građana se zločini protiv divljih vrsta, protiv živih bića, mogu zaustaviti.
